petak, 25.04.2014.
 
 








Zaštita vinove loze u vegetaciji

Zaštita vinove loze u vegetaciji

Sažetak
        U svibnju počinje zaštita vinove loze protiv najvažnijh bolesti i štetnika. Zaštita traje do kraja kolovoza, a za kasnije sorte i do prve dekade rujna. To su peronospora ili plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola), pepelnica (Uncinula necator), siva plijesan (Botrytis cinerea) te grožđani moljci (Eupecilia ambiguella, Lobesia botrana). Za uspješnu zaštitu protiv navedenih bolesti i štetnika potrebno je poznavati biologiju, odnosno način života bolesti i štetnika,  uvjete pod kojima se oni razvijaju, meteorološke prilike koje im pogoduju, razvojne faze vinove loze te kemijski sastav i način djelovanja sredstava za zaštitu bilja. Razvoju bolesti i štetnika pogoduje razvijena lisna masa te daljnji intenzivni porast biljke, cvatnja i razvoj grozda. Tome se trebaju prilagoditi i sredstva za zaštitu bilja koja dijelimo po načinu djelovanja i po aktivnoj kemijskoj tvari.

        Ključne riječi : peronospora, pepelnica, siva plijesan, grožđani moljci, sredstva za zaštitu bilja, kemijska grupa, aktivna tvar

Uvod
        U svibnju počinje zaštita vinove loze protiv najvažnijh bolesti i štetnika. Zaštita traje do kraja kolovoza, a za kasnije sorte i do prve dekade rujna. To su peronospora ili plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola), pepelnica (Uncinula necator), siva plijesan (Botrytis cinerea) te grožđani moljci (Eupecilia ambiguella, Lobesia botrana). Za uspješnu zaštitu protiv navedenih bolesti i štetnika potrebno je poznavati biologiju, odnosno način života bolesti i štetnika, uvjete pod kojima se oni razvijaju, meteorološke prilike koje im pogoduju, razvojne faze vinove loze te kemijski sastav i način djelovanja sredstava za zaštitu bilja. Dosta toga se može pratiti preko aparata za kompjutersku dijagnozu bolesti i štetnika (CDA uređaji) koji rade na principu raznih dijagnostičkih modela. Na temelju toga je puno jednostavnije izabrati  sredstvo za zaštitu bilja.

        Razvoju bolesti i štetnika pogoduje razvijena lisna masa te daljnji intenzivni porast biljke, cvatnja i razvoj grozda. Tome se trebaju prilagoditi i sredstva za zaštitu bilja. Sredstva za zaštitu bilja se dijele na preventivna, sistemična i kombinirana. Još je korisnija podjela po kemijskom sastavu na grupe sredstava.

Peronospora (Plasmopara viticola)
        Peronospora napada sve zelene organe vinove loze. Najčešće su napadnuti list i boba, rjeđe cvijet a ponekad se može dogoditi i napad izboja te vitica. Kao posljedica primarnih infekcija, znaci bolesti se većinom pojavljuju na donjim listovima. Na mladim listovima nastaju nešto svjetlije zeleno – žute zone, takozvane uljne mrlje, koje se postupno povećavaju dosežući promjer 1-3 cm. Nakon inkubacije, s donje strane lista tih mrlja izbijaju bijele prevlake koje čine brojni sporangiofori sa sporangijama. Zaražene zone dobivaju žuto smeđkastu boju. Bez obzira radi li se o primarnoj ili sekundarnoj zarazi, zaražene zone listova počinju smeđiti, a tkivo odumire  i suši se. Na posmeđenom dijelu nema fruktifikacije jer je gljiva obligatni parazit i može postojati samo na živim stanicama, pa se sporonosni organi pojavljuju na krajevima pjega. Micelij ulazi u zdravi dio lista, a pjega se postepeno širi šta rezultira sušenjem i otpadanjem cijelog lista. Zaraženi listovi su izvor zaraze za ostale zelene organe vinove loze.

        Na cvijetu može biti zaražena cvijetna kapica još prije nego se cvijet otvori. Ona posmeđi i osuši se. Zaraza prelazi na cvijet koji zatim propada. Za vlažnog vremena na cvatu se mogu pojaviti sporangiofori sa sporangijama, pa je čitav cvijet presvučen bijelom prevlakom šta puno ljudi zamjenjuje s pepelnicom ili sivom plijesni. Katkad je zaražena i peteljkovina cvata, ako se djelomično osuši onda se jako dobro može vidjeti da se peteljka zajedno sa cvatom spiralno savija šta je karakterističan znak.

        Bobice mogu biti zaražene od zametanja do promjene boje, odnosno do šaranja. Simptomi bolesti ovise o tome kada je nastupila infekcija. Ako su bobe zaražene neposredno nakon cvatnje, na njima se javlja bijela prevlaka od sporonosnih organa i one se redovito osuše. Kad bobe pređu jednu trećinu veličine karakterističnu za određenu sortu, puči na bobama prestanu funkcionirati pa do infekcija dolazi preko peteljkovine gdje su puči još aktivne. Bobe se smežuraju te kožica postaje ljubičastosmeđa i kožasta. Većinom je u grozdu zaraženo nekoliko boba, a ostale se razvijaju nesmetano. Kada boba dostigne dvije trećine veličine, puči na peteljci prestaju funkcionirati te je onemogućena zaraza boba.

Uvjeti razvoja peronospore
        Primarna infekcija
  1. Temperatura tla od 8°C šta odgovara otprilike temperaturi zraka od 10-11°C u meteorološkoj postaji.
  2. Da je tijekom dva dana palo barem 10mm kiše i da ima zrelih zoospora u vinogradu.
  3. Da listovi imaju barem 4-5 cm u promjeru. To je otprilike istodobno kada su mladice 10 – 15 cm visine. Na manjim listovima puči ne funkcioniraju pa ne može doći do infekcije.
        Ovi su uvjeti  u kontinentalnom dijelu Hrvatske zadovoljeni između 10. i 20. svibnja u prosjeku. Naravno, moguća su odstupanja u odnosu na vremenske prilike određene godine.

        Sekundarna infekcija
  1. Temperatura zraka viša od 10°C
  2. Da su zeleni organi vinove loze vlažni dva ili više sati ( kiša, rosa, magla ), ili da padne 10 mm kiše u 2 – 3 dana.

Sredstva za zaštitu bilja protiv peronospore
        Kao šta je već spomenuto u uvodu, sredstva dijelimo na kontakne, sistemične  i na kombinirane.
Šta se tiče peronospore treba napomenuti da za razliku od pepelnice ne postoje kurativni preparati koji uzrokuju zaliječenje već vidljivih znakova bolesti. Kod peronospore možemo govoriti samo o stop efektu pojedinog sredstva, odnosno sprječavanju širenja postojeće zaraze. Takvi preparati su prvenstveno oni na osnovi dimetomorfa i iprovalikarba, koji imaju najbolji efekt. Zadovoljavajući efekt imaju preparati na osnovi benalaksila, kiralaksila i benalaksila, dok srednji efekt imaju preparati na bazi cimoksanila i fosetila.

        Najvažnija podjela preparata je naravno ona prema kemijskoj grupi:
  • KARBAMATI - (iprovalikarb, propamokarb-hidroklorid, zineb, mankozeb, metiram, propineb, tiram) Melody Duo grupa, Mikal Premium, Dithane, Mankozeb, Pinozeb, Star, Polyram, Antracol, Caiman, Cadillac, Mankonor Djeluju na plamenjače i fuzikladij, te na razne bolesti lista (* Osim Melody Dua i Mikal Premiuma koji su  sistemici na osnovi iprovalikarba ( iprovalikarba i fosetila)  svi su drugi kontaktni i preventivni).
  • FENILAMIDI - (benalaksil, metalaksil, ofurak, oksadiksil, kiralaksil) Baldo grupa, Galben grupa, Ridomil grupa, Fantic grupa. Sistemici starije grupe namijenjeni suzbijanju plamenjača.
  • MORFOLINI - (dimetomorf) Acrobat MZ, Forum grupa. Sistemici za suzbijanje plamenjače.
  • STROBILURINI - (azoksistrobilurin, trifluoksistrobin) Quadris, Cabrio Top, Eclair, Quo Vadis, Universalis,
    Suzbijaju pepelnice, plamenjače i fuzikladij preventivno posebnim mehanizmom djelovanja.
  • FTALIMIDI - (folpet, kaptan) Folpan, Captan, Merpan, Stoper. Kontaktni i preventivni preparati za suzbijanje plamenjača i fuzikladija te raznih bolesti lista.
  • CIMOKSANIL - Antracol Combi, Aviso, Curzate, Equation PRO. Lokal sistemici za suzbijanje plamenjača.
  • DITIANON - Delan. Kontaktni fungicid za suzbijanje fuzikladija, plamenjače te kovrčavosti breskve i crne pjegavosti.
  • FAMOKSADON - Equation PRO. Kontaktni fungicid izuzetne perzistentnosti za suzbijanje plamenjača.
  • FENAMIDON - Verita.  Kontaktni fungicid izuzetne perzistentnosti za suzbijanje plamenjača, sličan famoksadonu.
  • ALUMINIJEV – FOSETIL - Aliette, Avi, Atilla,Mikal, Rival, Verita, Winner, Mikal flash, Aliette flash, Alonso, Profiler, Mikal F Premium. Fungicid izrazite površinske sistemičnosti za suzbijanje plamenjača na vinovoj lozi i povrću
  • ZOKSAMID - Electis. Preventivni fungicid novog mehanizma djelovanja za suzbijanje plamenjače i pepelnice vinove loze.
  • MANDIPROPAMID - Pergado.  Preventivni fungicid novog mehanizma djelovanja za suzbijanje plamenjače.
  • FLUOPIKOLID - Profiler. Preventivni fungicid novog mehanizma djelovanja za suzbijanje plamenjače.
  • BAKARNI PRIPRAVCI - Nordox, Cupro Caffaro, Champion, Bordoška juha, Cuprablau Z, Crveno i Plavo ulje, Neoram, te brojna kombinirana bakar – sistemik sredstva Mikal B, Ridomil Gold plus, Ridomil plus, Bakarni Antracol, Baldo C, Galben C, Curzate B. Kombinirana sredstva za suzbijanje plamenjače i drugih bolesti na voćkama i vinovoj lozi.

Pepelnica vinove loze (Uncinula necator)
        Pepelnica se također javlja na svim zelenim dijelovima vinove loze. Dakle, listovima, peteljkama, izbojima, viticama, cvatu, peteljkama i bobicama. Listovi mogu biti napadnuti u svakom stadiju razvoja od tek otvorenih do potpuno razvijenih listova. Čak štoviše, poznati su slučajevi prezimljenja pepelnice unutar pupa, pa je  moguće već u rano proljeće da cijeli izboj, svi listovi i mladi grozdić budu zaraženi pepelnicom. Na licu zaraženih listova pojavljuje se bjelkasta prevlaka koja potječe od micelija i oidija. Nenapadnuti dio izboja normalno raste dok dijelovi napadnuti zarazom zaostaju  u rastu. Izboji i listovi se uvijaju i suše. Kad su zaraze jake čitav list se osuši i uvine prema gore. Ali to su ipak rijetke pojave, budući da je list vinove loze otporniji na pepelnicu od primjerice jabuke, breskve ili ruže. No, ipak je glavni napad ove bolesti na grozdove, gdje i nanosi najveće štete.

        Osim grozda može biti napadnut i cvat prije oplodnje. Napad je obično djelomičan. Na cvjetovima gljiva razvija sivi micelij i uzrokuje njihovo sušenje i opadanje.

        Bobe mogu biti napadnute od zametanja do šare. Nakon oplodnje, kad dosegnu 2-3mm mogu biti potpuno prekrivene pepeljastim maškom koji potječe od micelija  i oidija. Kod jakih zaraza bobe izgledaju kao potpuno posute pepelom. To je upravo i glavna razlika između pepelnice i peronospore, jer dok je grozdić kod peronospore snježnobijeli, kod pepelnice je sivkasti.

        Bobe koje su zaražene neposredno nakon oplodnje, zaostaju u rastu, pokožica im je mnogo deblja i tvrđa od nezaraženih boba. Bobe koje su zaražene u fazi aktivnog rasta pucaju. I to tako da se raspuknu do sjemenke. Sjemenka se vrlo jasno vidi kroz veliki prorez bobe. Takve bobe nakon prve ozbiljnije kiše počnu truliti i uzrokovati sivu plijesan.. Naravno da se bobe dok puknu više ne mogu zaštititi.

        Moguće je bobe dok još imaju pepeljasti mašak uspješno zaštititi nekim od novijih sistemičnih ili lokosistemičnih preparata. Potrebno je brzo djelovati jer se bolest u navedenoj fenofazi jako širi, ponajprije zbog povoljnih uvjeta unutar mjesta gdje se grozd nalazi.

Uvjeti razvoja pepelnice
        Početne zaraze su vrlo slabe i većinom se previde. Pepelnica se najintenzivnije razmnožava od 22-28°C, mada se može razmnožavati i na nižoj temperaturi, ali je onda i slab napad. Pri temperaturama od oko 35 °C napad prestaje. Za razliku od od uzročnika peronospore, uzročnik pepelnice ne treba kapi vode, dakle ni padavine. Razmnožava se već pri relativnoj vlazi od 30%. Premda se pri višoj relativnoj vlazi umnožava mnogo brže, relativna vlaga je bitnija za sporulaciju nego za klijanje. Vodeni sloj na biljkama nepovoljno utječe na infekcije jer oidije abnormalno klijaju i pucaju. Bitno je napomenuti da zaštitu od pepelnice treba provoditi neovisno o kiši.

Sredstva za zaštitu bilja protiv pepelnice:
        Kao šta je bilo riječi za peronosporu, tako se i protiv pepelnice služimo kontaktnim, sistemičnim, i kombiniranim sredstvima. Za razliku od peronospore, na pepelnicu je moguće kurativno djelovanje, dakle nakon vidljivih simptoma zaraze. Od kurativnih sredstava najbolje djelovanje imaju kombinacije spiroksamina s triazolima i kinolina s triazolima. Također odlično djelovanje, čak i kurativno, ako se primijene u određenom razdoblju nakon pojave simptoma, imaju sredstva na osnovi boskalida i metrafenona. Starija sredstva na bazi triazola te bipiridina imaju ograničeno djelovanje s obzirom na pojavu rezistentnosti pepelnice vinove loze na navedene aktivne tvari, te se moraju primjenjivati strogo ograničeno i u kombinaciji sa sumpornim preparatima.

Podjela sredstava za zaštitu protiv pepelnice
  • DINOKAP - Karathane. Kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnica.
  • SUMPORNI PRIPRAVCI - Kumulus, Kossan, Chromosul, Sumpor SC 80, Sulfolac, Cosavet, Thiovit Jet. Djeluju kontaktno i putem para na pepelnice, preventivna sredstva na koje gljive ne mogu razviti          rezistentnost
  • STROBILURINI - (azoksistrobilurin, krezoksim-metil, piraklostrobin, trifluoksistrobin) Amistar, Quadris, Stroby, Cabrio Top, Eclair, Zato, Zato plus, Collis, Quo Vadis, Bellis, Signum, Universalis, Nativo. Suzbijaju pepelnice, plamenjače i fuzikladij preventivno posebnim mehanizmom djelovanja
  • BOSKALID - Collis, Cantus, Signum, Bellis. Novi preventivni fungicid, djeluje na suzbijanje pepelnice i sive plijesni na vinovoj lozi, novog mehanizma djelovanja.
  • SPIROKSAMIN - Falcon. Blokira biološke procese u metabolizmu gljive, sistemičnog djelovanja, u kombinaciji s triazolima (sadržani u Falconu) jedan od najjačih fungicida protiv pepelnice.
  • PROKVINAZID, METRAFENON - Talendo, Vivando. Preventivni fungicid, izraženog dugotrajnog i lokal sistemičnog djelovanja za suzbijanje pepelnice.
  • KVINOKSIFEN - Crystal, Postalon. Erizificid izraženog preventivnog  i sporog sistemičnog djelovanja. Djeluje i parama, suzbija pepelnicu vinove loze.
  • PIRIMIDINI - (bupirimat, fenarimol, nuarimol) Nimrod, Rubigan. Sistemici za suzbijanje pepelnica i fuzikladija te još nekih bolesti povrća.
  • TRIAZOLI - (bitertanol, bromukonazol, ciprokonazol, difenokonazol, dinikonazol, epoksikonazol, flusilazol, flutriafol, flukvinkonazol, heksakonazol, metkonazol, miklobutanil, penkonazol, propikonazol, tebukonazol, tetrakonazol, triadimefon, triadimenol, fenbukokonazol) Baycor, Punch, Anvil, Sabithane, Systhane, Topas, Tilt, Folicur, Cros, Rotondo, Indar, Fond, Domark, Palis, Trapez, Difcor. Sistemični preparati namijenjeni suzbijanju pepelnica na vinovoj lozi i voćkama te fuzikladija na jabukama. Često dolaze u kombinaciji s drugim preparatima.

    Siva plijesan vinove loze (Botrytis cinerea)
            U vlažnim razdobljima gljiva može uzrokovati  infekciju zelenih dijelova vinove loze,  neke sorte su posebno osjetljive na napad peteljke ( rajnski rizling, zeleni silvanac, rizvanac ), šta može uzrokovati opadanje grozda. Ipak, najglavniji napad ove bolesti je na samom grozdu. Na bobama  krajem lipnja i početkom srpnja dolazi do paučinaste prevlake, a peteljka poprima smečkastu varijantu. Obično su napadnute bobe iz unutrašnjosti trseva, pa zaraza prelazi na susjedne bobe i peteljčice. No, najglavniji napad dolazi na grozdovima pred zriobu. Na pojedinim bobama nastaje siva prevlaka koja se sastoji od konidija i sporonosnih organa gljive. U povoljnim uvjetima, bolest se širi od zaraženih boba na zdrave pa može biti zahvaćen veći dio grozda ili cijeli grozd. Također mogući napad sive plijesni može uzrokovati druga i treća generacija grožđanih moljaca. Napad se jako manifestira kod sorata zbijenog grozda. Napade grožđanih moljaca nije više moguće kurativno zaštititi.

    Sredstva za zaštitu bilja protiv sive plijesni
            Zaštita protiv sive plijesni se prije svega održava preventivnim tretiranjem. Obično postoji nekoliko razina zaštite za vinovu lozu kroz godinu. Prvi nivo je nakon cvatnje kada se koriste sredstva za preventivnu zaštitu  koja sadrže folpet ili boskalid i koja se onda uračunavaju u preventivu. Drugi nivo je pred zatvaranje grozda, gdje se koriste specijalizirana sredstva -  botriticidi. Treći nivo je kod šare s istim sredstvima, a kod kasnijih sorata je moguće i još jedno tretiranje ovisno o pritisku bolesti i vremenskim uvjetima. Za drugo i treće prskanje se  u novije vrijeme koriste prije svega sredstva na osnovi fludioksonila, ciprodinila, pirimetanila, boskalida te fenheksamida. Starija sredstva na bazi  dikarboksimida se polako napuštaju, posebno radi problema s rezistentnosti na sivu  plijesan.  Pirimetanil te fludioksonil i ciprodinil djeluje sistemično, dakle imaju i kurativne mogućnosti, dok je boskalid lokal sistemik, a fenheksamid dobro preventivno sredstvo.

    Podjela sredstava za zaštitu protiv sive plijesni
- DIKARBOKSIMIDI - (iprodion, procimidon, vinklozolin) Kidan, Rovral, Sumilex, Ronilan. Stara generacija botriticida, suzbijaju sivu plijesan i monilije na raznim kulturama.
- ANILINOPIRIDINI - (ciprodinil, pirimetanil) Chorus, Clarinet, Mythos, Cezar, Botrycid, Botryl, Switch, Pyrus. Fungicidi sistemičnog djelovanja na krastavost i pepelnicu jabuke, te na sive plijesni i monilije, potpuno novi mehanizam djelovanja, primjenjuju se preventivno i kurativno.
- ENHEKSAMID - Teldor. Kontaktni botriticid iz nove kemijeske grupe izraženog perzistentnog i dugotrajnog djelovanja, suzbija sive plijesni i monilije na voću, vinovoj lozi i povrću.
- FLUDIOKSINIL - Switch. Lokal sistemik za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi, uz dodatak ciprodinila-sistemika koji je također sadržan u Switchu čini jedan od najjačih botriticida za vinovu lozu.


Grožđani moljci (Eupecilia ambiguella, Lobesia botrana)

        Žuti groždani moljac (Eupecilia ambiguella) i pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) oštećuju grozd i bobice. Ako se pojavi jaka populacija štete mogu biti i do 50 %. Obje vrste grozdova moljca prezimljuju u stadiju kukuljice. Leptiri počinju letjeti već krajem travnja, a glavni let je u svibnju. Let traje 3-5 tjedana. Leptir je aktivan u sumrak. Žuti moljac je pretežno nokturna vrsta dok pepeljasti moljac leti i po danu. Nakon odlaganja jaja za 7-10 dana javljaju se gusjenice koje se zavlače u grozd. Tamo čine zapredak unutar kojeg se nalazi gusjenica koja izjeda još zatvorene cvjetove grozda. Kada se gusjenica potpuno razvije kukulji se unutar grozda ili pod korom trsa. Nakon stadija kukuljice koji traje 10 – 14 dana razvije se leptir druge generacije. Leptir druge generacije odlaže jaja na bobe koje su u to vrijeme veličine graška. Zbog više temperature gusjenice žutog moljca se razvijaju za 8-10 dana, a pepeljastog za 4-6 dana. Gusjenice prodiru u unutrašnjost bobice i čine direktnu štetu. Jedna gusjenica uništi više bobica dok postigne puni razvoj. Napadnuta bobica poznaje se po malom otvoru  koji kasnije postane smeđ, te istrune ili se posuši. No, najčešće se na takvoj bobi i kasnije cijelom grozdu razvije siva plijesan (Botrytis cinerea).
Javlja se i treća generacija koja napada bobe pred samu berbu. Štete od grožđanih moljaca variraju od godine do godine.

Uvjeti potrebni za razvoj grožđanih moljaca
        Žuti grožđani moljac odlaže jaja ako je za vrijeme leta leptira temperatura od 20-25°C i ako je relativna vlaga zraka 70-90%. Jaja stradaju ako se temperatura popne iznad 32°C. Optimalna temperatura za embrionalni razvoj je 20–28° C. Pepeljasti moljac podnosi nešto višu temperaturu te nižu relativnu vlagu zraka ( 40–70 %). Žuti grozdov moljac zahtijeva toplo i vlažno vrijeme, dok pepeljasti moljac zahtijeva toplo i suho vrijeme. Pepeljasti grožđani moljac ima tri generacije godišnje, dok žuti ima dvije generacije godišnje.

Sredstva za zaštitu bilja koja se koriste za suzbijanje grožđanih moljaca
        Praćenje grozdova moljca na temelju čega se određuju rokovi suzbijanja se sastoji od:
  • pojave praćenja leta leptira,
  • praćenja klimatskih uvjeta,
  • kontrole pojave jaja i
  • kontrole pojave prvih oštećenja.
Let leptira se prati mamcima s feromonima dok se klimatski uvjeti prate cda uređajem.
Rok suzbijanja se određuje zbrajanjem srednjih dnevnih temperatura, ali uz praćenje pojave jaja i pojave oštećenja zato šta trajanje inkubacije nije isto za obje vrste. Optimalnim rokom se smatra zbroj temperatura od 110 ° C kada se obično i ustanove prve štete. Prag štetnosti se smatra 75 leptira u prosjeku po feromonskom trapu zbirno.
Od sredstava za zaštitu bilja koriste se regulatori razvoja, biopreparati, organofosforni insekticidi, te insekticidi na bazi piretroida.
  • REGULATORI RAZVOJA - (inhibitori hitinaze, analog juvenilnog hormona) Match, Runner, Nomolt, Cascade, Insegar.
  • BIOPREPARATI (spinosan, bacillus thuringiensis) - Laser, BT insekticidi.
  • ORGANOFOSFORNI  INSEKTICIDI (diazinon, klorpirifos metil, fosalon) - Basudin, Beker, Moris, Diazol, Lino, Reldan, Atac, Zolone.
  • PIRETROIDI (alfa cipermetrin, beta – ciflutrin, deltametrin , lambda cihalotrin) - Direkt, Fastac, Beta-Baythroid, Enduro, Decis, Rotor, Karate Zeon, King.
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.

Literatura:
  1. Dr. I. Ciglar; Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Čakovec, 1998.
  2. Dr. M. Maceljski; Poljoprivredna Entomologija, Čakovec, 1999.
  3. Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja NN 10/08, 2008.
  4. www.agrochem-maks.com
  5. www.agproducts.basf.com
  6. www.bayercropscience.com.hr
  7. www.chromos-agro.hr
  8. www.dowagro.com
  9. www2.dupont.com
  10. www.fitopromet.hr
  11. www.herbos.hr
  12. www.syngenta.it
  13. www.veterina.hr
Google
Općina Dragalić
Općina Lovas
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
CROCPA
Kuća za odmor Briški*** - Lokve
Seoski turizam
Kamo na vikend?
Katalog vinogradara i vinara KcKžŽ
Koprivničko-križevačka županija
Križevci info
Križevci net
Sve o jagodama
Biologija na webu
www.podrum.org
Časopis Dobro jutro NS