petak, 18.04.2014.
 
 








Chardonnay, po majci Hrvat
Playboy, siječanj 2010.,
Piše: Saša Špiranec

Chardonnay, po majci Hrvat

        Nakon otkrića kako je zinfandel sorta hrvatskog podrijetla, zahvaljujući znanstvenicima iz časopisa Biology Letters doznali smo da naše korijene ima i chardonnay. A vrijeme kao stvoreno za vino...

        Najpopularnija bijela sorta na svijetu, chardonnay, konačno je pronašla svoje roditelje, a jedno od njih je Hrvat, bolje rečeno Hrvatica. Naime, chardonnay je križanac pinota crnog i naše autohtone sorte štajerska belina.

        U znanstvenom časopisu Biology Letters grupa je autora objavila članak pod nazivom "Zabranjena sorta je majka nekolicini vodećih vinskih sorata". Članak je posljedica rada na istraživanju DNK vinskih sorata. Zabranjena sorta belina ili, kako je Francuzi zovu, gouais blanc u srednjem je vijeku bila jedna od najraširenijih sorata čiji se životni prostor protezao od Francuske, preko srednje, sve do istočne Europe. Usprkos takvoj nekadašnjoj rasprostranjenosti, opći je stav internacionalne stručne zajednice da belina izvorno dolazi iz Hrvatske. Belina ili gouais blanc tijekom povijesti bila je sorta težaka i kmetova, oduvijek nisko cijenjena. Primjerice, u Francuskoj se belina sadila u ravnim dijelovima, gdje su je za sebe uzgajali kmetovi, dok je na padinama plemstvo uzgajalo neki od pinota. Nekoliko puta je bila zabranjivana zbog svojih lošijih svojstava pa je, kao posljedica toga, u Francuskoj potpuno izumrla. Kod nas se može naći u vinogradima sjeverozapadne i središnje Hrvatske, ali rijetko dolazi zasebno u butelju - uglavnom se popije kao domaće miješano vino.

        Hrvatsko porijeklo chardonnaya još je jedan dokaz doprinosa ovih prostora razvoju vinarstva kakvo danas znamo. Naime, drugi put nakon otkrića da je zinfandel naša autohtona sorta Hrvatska se opet često spominje u svjetskim krugovima. Zar nije to sjajno! Doduše, ovaj put naša sorta nije visoko cijenjena kao zinfandel, nego je označena kao nedostojna dobrog vina, premda joj se važan doprinos ne može osporiti.

        Zanimljivo je da je gouais blanc ili štajerska belina (samo jedan od bezbrojnih sinonima), križajući se s pinotom crnim, proizvela još neke vrlo važne sorte današnjice. Poslije chardonnaya najpopularniji je gamay, slavna sorta od koje se dobiva još slavniji beaujolais, zatim su tu još aligote, auxerrois, franc noir, melon... Reklo bi se - različita djeca istih roditelja. Zanimljivo da su djeca i crne i bijele sorte. Primjerice, bijeli chardonnay i crni gamay. Kao kod psića; kada su majka i otac različite boje, štenad im bude i crna i bijela i šarena.

        Sada hrvatski vinari mogu svijetu hrabrije prezentirati svoj chardonnay - dijelom je ipak hrvatski. Kvaliteta je danas konačno također jako dobra. Bez obzira što je chardonnay prisutan u našim vinogradima mnogo desetljeća, kvaliteta mu nikada nije bila dostojna najboljih svjetskih primjera poput onih iz burgundijskog Montracheta ili kalifornijske Napa Valley. Tek u posljednjih deset godina stigli su primjerci kao što su Krauthaker Rosenberg, Kutjevo De Ghoto Aureus ili Korak Sur Lie, koji bez ustručavanja mogu stati uz bok najboljima. Možda razlog leži u tome što chardonnay voli siromašnije tlo i vapnenac, kojih baš nema previše u našim kontinentalnim dijelovima. Istra odnedavno također daje nadu, Matošević je utabao put još početkom desetljeća, a u posljednje vrijeme niz su nastavila nova lica na sceni - Meneghetti i Saints Hills, koji ga, doduše, kupažiraju s malvazijom. U Dalmaciji, gdje vapnenačkog tla ima u izobilju, ipak je, nažalost, pretoplo za tu u osnovi kontinentalnu sortu.


Izvrstan hrvatski chardonnay:

MENEGHETTI BIJELO 2007

        Meneghetti bijelo nije, doduše, čisti chardonnay, nego kupaža s vjerojatno pinotom sivim i malvazijom (proizvođač nije naveo na etiketi), ali je u kupaži chardonnay u potpunosti nadvladao eventualne ostale sorte. Stilski podsjeća na popularni Collio iz talijanskog Friullija ili susjedna slovenska Brda, što je jako dobro zbog klimatološko-pedološke sličnosti, a i zbog činjenice da neki od najboljih chardonnaya na svijetu (Jermann) danas dolaze baš iz te regije. Miris mu je intenzivan, postojan, bogat i vrlo profinjen. Obilne se arome kvasaca miješaju s prosušenim voćem, vanilijom i tragovima agruma. Naznake su drva još solidno prisutne pa je s konzumacijom najbolje pričekati dvije godine, kada će se zasigurno izgubiti. Okus je izvanredan, pun i istodobno živahan, idealnih kiselina, blago kremast, naglašene mineralnosti, s iznimno dugačkim i postojanim retro okusom. Vino je slično prethodnoj berbi, ali je još bogatije i harmoničnije s – što je najvažnije i prerijetko u hrvatskim chardonnayima - dugogodišnjim potencijalom za odležavanje.
Google
Općina Dragalić
Općina Lovas
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
CROCPA
Kuća za odmor Briški*** - Lokve
Seoski turizam
Kamo na vikend?
Katalog vinogradara i vinara KcKžŽ
Koprivničko-križevačka županija
Križevci info
Križevci net
Sve o jagodama
Biologija na webu
www.podrum.org
Časopis Dobro jutro NS