srijeda, 20.08.2014.
 
 








Rezidba mladog vinograda

Rezidba mladog vinograda

        Novopečeni vlasnik vinograda naći će se proljetos na mukama kako da sam oreže čokote, ako to dosad nije radio, već samo gledao kako to drugi rade. Prvi je korak da dešifriramo uzgojni oblik u vinogradu, a drugi da pronađemo "knjigu šifre" koja će nas uputiti u tajnu rezanja.

        Rezidba vinove loze prvih 4-5 godina poslije sadnje vinograda presudna je za njegov uspješan razvoj i što ekonomičnije iskorištavanje u godinama pune redovite rodnosti. U tom razdoblju najvažniji cilj proljetnog orezivanja čokota je formiranje izabranog uzgojnog oblika. Vinova loza se može uzgajati na mnogo načina, jer ima veliku sposobnost prilagođavanja. Za nov vinograd treba izabrati onaj koji će se najbolje prilagoditi zemljišnim i klimatskim uvjetima izabrane lokacije, podloge i sorte - i s kojim su već stečena dobra iskustva i navike u određenom vinogorju.

        Uzgojni oblik čokota čini njegov stalni vanjski izgled (formu), a kod svih sustava postoji staro nerodno drvo stablo s krakovima (ograncima), na kojima se rezidbom ostavlja kratko rodno jednogodišnje drvo kao reznik sa 2-3 pupa, srednje dugo - kondir sa 4-6, i dugo rodno drvo - lucanj sa 8-12 pupova. Kod različitih sustava uzgoja variraju samo visina stabla, te mjesto, dužina i broj krakova. Stablom čokota transportiraju se vodene otopine mineralnih tvari iz korijena do lišća, a organske tvari (škrob, šećer) vraćaju se silazno u sve organe čokota i korijen. Stablo je relativno tanko (promjera 5 do 12 cm. samo iznimno većeg), ali je obično dovoljno čvrsto da uz pravilno uspravno formiranje (vezivanjem uz kolac prvih 6-7 godina da se izbjegne trbušanje i svijanje) nosi sve nadzemne organe čokota sa cijelom masom mladica, lišća i grožđa.

Uzgojni oblici čokota
        Uzgojne oblike loze, s obzirom na visinu stabla, dijelimo na:
  • niski uzgoj, s visinom stabla 20 - 40 cm,
  • srednje visoki, s visinom 70 - 110 cm i
  • visoki uzgojni oblici, visine stabla 150 - 180 cm.
  • Od niskih uzgojnih oblika vodeći je tzv. račvasti, koji na niskom stabalcu ima tri ogranka, na kojima se rezidbom ostavljaju samo reznici. On se rabi samo još kod uzgoja loze uz kolac.
  • Od srednje visokih - koji su u našoj praksi najrašireniji, postoje gijotov i srednje visoki dvokraki, s najčešćom visinom stabla od 70-90 cm. Tu su i razni kordonski sustavi (Mozerov, Silov itd.).
  • Visoki uzgojni oblici rabe se više u južnim nego u kontinentalnim hrvatskim vinogorjima. i to najčešće za uzgoj stolnih sorata grožđa npr. zadarska lepeza, pergola tendone, itd.). Iz Mađarske se u vinogorja Baranje i Slavonije posljednjih godina sve više širi visok kordonski uzgoj vinove loze u obliku kišobrana. pod nazivom ambrela, s visinom debla 150-180 cm.

        Ako bismo od svih desetak sustava uzgoja loze koje prakticiraju vinogradari naše republike željeli preporučiti najjednostavniji i najpraktičniji za amatere, onda je to svakako, i sada najrašireniji u kontinentalnim hrvatskim vinogorjima, srednje visoki dvokraki ili trokraki sustav. Taj se sustav naziva dvokračnim jer se na stabalcu visine 70-90 cm formiraju dva kraka (ogranka), koji su nosioci rodnog drva (reznika, kondira i lucnjeva). Kod tog sustava koji potpuno zadovoljava sve zahtjeve suvremenog intenzivnog vinogradarenja (zastupljen je i u većini naših velikih plantaža) najčešće se sadi s razmacima za malu mehanizaciju 1,80 do 2 m, 0,90 do 1,10 m, a za, srednju 2,40 do 2,80 m, 0,90 do 1 m. S oko 5000 čokota u prvom. te oko 4500 po 1 ha u drugom slučaju, uz prosječno opterećenje od 25 pupova mogu se postići prosječni prinosi graševine od 3 do 3,5 kg po trsu, odnosno, po 1 ha od 135 do 175 mtc grožđa.

Uzgojna rezidba po godinama
        Prve godine cijep se reže kao i uvijek na 1 do 2 razvijena pupa (na parafiniranim cjepovima to je već učinjeno). U toku te godine se ne plijevi i sve mladice vežu se uz kolac (da bi se što više razvio korijen).

        U proljeće druge godine se jedna najbolja mladica reže na 2-3 pupa - a sve ostale potpuno uklone. Kad iz pupova mladice porastu oko 15 cm - ostavljaju se dvije najbolje i povežu uz kolac, a ostale oplijeve. Za vegetacije se mladice još 2-3 puta povezuju i ako jače prerastu kolce, vršikaju se do kraja srpnja na oko 1,5 m.

        U proljeće treće godine se najbolja mladica, izrasla što više u smjeru reda, prikraćuje na predviđenu visinu stabla čokota (70-90 cm, jedan pup iznad donje prve žice) i poslije zatezanja žice poveže (sl. 1). Kad mladice porastu oko 10-15 cm, osim tri do četiri vršne u gornjem dijelu stabalca, sve donje se oplijeve.

Slika 1 Slika 2

        U četvrtoj godini ostavljamo od četiri zrele rozgve samo dvije, i to one koje će nam dati najbolji oblik čokota u obliku slova V ili "rašlje".
Krakove u obliku slova V povežemo lijevo i desno uz prvu armaturnu žicu, ali da krakovi ne prelaze žicu. već da budu u nivou (sl. 2). Iznimno možemo ostaviti jedan lucanj od gornje rozgve ako je čokot dobre kondicije. Taj prvi lucanj u četvrtoj godini je privremen i služi za dobivanje većeg prvog uroda. Iduće godine on se potpuno uklanja (ili se iz njega izvede još jedan krak i formira -trokraki. uzgoj na čokotima natprosječne kondicije). Tako je formirano stabalce s dva kraka i završen uzgoj njegova kostura.

        Pete godine u proljetnoj rezidbi na svakom kraku dobro razvijenog čokota ostavlja se jedan lucanj sa 8 do 10 pupova, a od mladice ispod njega formira prigojni reznik od 2 pupa (sl. 3). Na čokotima koji su slabije kondicije ostavit ćemo samo jedan lucanj i dva prigojna reznika. Lucanj se u luku povezuje na glavnu donju žicu ili strmo na pomoćnu (kod manjih razmaka sadnje). Svih ostalih godina u rezidbi izrođeno staro rodno drvo lucanj se odbacuje i na krakovima formiraju novi lucnjevi i reznici (iz gornje mladice prigojnog reznika lucanj, a iz donje prigojni reznik). Prema tome, sa petom godinom završavamo formiranje uzgojnog oblika DVOSTRUKI GYOT.

Slika 3 Slika 4

        Napomena: opterećenje rodnim drvom ovisit će od kondicije čokota, kao i od sorte, već prema tome da li neka sorta traži dulji ili kratki rez ili jače, odnosno slabije opterećenje rodom.
U nasade srednje visokog uzgoja postavlja se jednostavna i relativno jeftinija armatura (naslon) za vinovu lozu, betonska ili drveno-žičana. Stupovi dužine 2,45 do 2,85 ukopavaju se 70 cm u zemlju na svakih 6-7 m te postavlja 5 redova pocinčane žice (sl. 4).



Izgled čokota mladog vinograda nakon rezidbe:

treća godina četvrta godina
Slika 1 Slika 2
Google
Općina Dragalić
Općina Lovas
Ministarstvo poljoprivrede
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
CROCPA
Kuća za odmor Briški*** - Lokve
Seoski turizam
Kamo na vikend?
Katalog vinogradara i vinara KcKžŽ
Koprivničko-križevačka županija
Križevci info
Križevci net
Sve o jagodama
Biologija na webu
www.podrum.org
Časopis Dobro jutro NS