èetvrtak, 24.07.2014.
 
 








Sorte stolnog grožđa
Piše: Nino Ivančan, dipl.ing.agr.

Sorte stolnog grožđa

Uvod
        Stolne sorte grožđa koriste se danas za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl.

        Neke sorte mogu se čak koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje namjene. Naime, takve sorte imaju puno manje šećera nego vinske sorte, krupnije su bobice i imaju više mesa. One također zahtijevaju i drukčiju tehnologiju uzgoja i njege, te više ručnog rada. Kod stolnih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće razni oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnog grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorata, zato je i proizvodnja stolnog grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost, s dosta visokim početnim ulaganjima.

Svojstva stolnih sorata
        Dobra stolna sorta mora uglavnom zadovoljiti ovim zahtjevima:
  • da ima grozd srednje velik do velik, što jednoličniji, rastresit i što ljepšeg izgleda,
  • bobice trebaju biti što veće i po mogućnosti jednake veličine, dobro srašćene na stapčici,
  • da im je stapčica čvrsta i po mogućnosti dulja,
  • da im je kožica bobice mekana, hrustava ali otporna, preporučljivo sa izraženim maškom,
  • da je meso bobice gusto i ugodnog okusa, ne odviše slatko i diskretno aromatično,
  • da ne sadrži sjemenke ili ako ih sadrži da ih bude što manje, da budu mekane i malene i
  • da pokazuju što bolju izdržljivost na čokotu, kod transporta, u skladištu i u hladnjači.

        To su uglavnom svojstva koja bi trebala imati jedna stolna sorta obzirom na zahtjeve i norme koje se u tom pravcu postavljaju na svjetskom tržištu. Ukoliko jedna sorta ima više nabrojenih karakteristika, utoliko je ona vrednija.
        Stolno grožđe mora biti što ljepšeg izgleda, jer se ono kupuje "očima".Često puta jedna sorta vrlo skromnih vrijednosti ima dobru cijenu samo zahvaljujući svom izgledu. No, ni ukusi potrošača u pojedinim zemljama nisu potpuno isti. Talijansko, englesko i američko tržište traži više aromatične sorte, dok srednjoeuropsko tržište više cijeni sorte neutralnog okusa. Amerikanci su čak za svoje potrebe dobili cijelu jednu seriju besjemenih sorti koje su tamo poprilično popularne.

PODJELA STOLNIH SORATA (PREMA DOZRIJEVANJU PO PULLIATU)
        RANE SORTE: Čabski biser bijeli, Primus bijeli, Primiera bijela, Volta crna, Perlette bijela, Prima bijela, Aurora bijela, Flame Seedless crveni, Sugraone bijeli, Exotic crni, Fantasy seedless crni
        SORTE I RAZDOBLJA: Cardinal crveni, Kraljica vinograda bijela, Thompson Seedless bijeli, Concord crni, Niabell crna, Pance precose bijeli, Delizia di Vaprio bijela, Matilde bijela, Perlon crveni, Premium Red, Christmas Rose crvena, Red Globe crveni, Plemenka bijela, Plemenka crvena, Majestic crveni
        SORTE II RAZDOBLJA: Muškat Hamburg crni, Alphonse Lavallée crni, Frankental crni, Sultanina bijela, Michelle Paglieri crna, Ruby Seedless crvena, Black Globe crni, Maria Pirovano bijela, Suavis crvena, Muškat D’Adda crni, Black Rose crna
        SORTE III RAZDOBLJA: Afus Ali bijeli, Italia bijela, Autumn Royal crni, Holiday crveni, Crimson Seedless crveni,
        SORTE IV RAZDOBLJA: Gros Vert bijeli, Servant bijeli, Muškat Aleksandrijski bijeli, Olivette crna, Calmeria bijela, Emperor crveni, Flame Tokay crveni, Zimsko bijelo, Valandovski drenak crveni, Krivalja bijela, Emperatriz crvena, Queen crvena, Rouge crveni

Opis stolnih sorti
Rane sorte
        ČABSKI BISER BIJELI
        Sinonimi: Julski muškat, Biser od Čabe, Perla di Csaba, Csabagyöngye feher, Perle de Csaba blanche
        Porijeklo i rasprostranjenost: Dobiven je iz nepoznatog sjemena po M. Starku u Békecsabi - Mađarska. Najviše je rasprostranjen u Mađarskoj, a dolazi manje više i u ostalim zemljama južne klime.
        Botanička obilježja : Vršci mladica crvenkasti i pahuljasti. Cvijet dvospolan. Odrasli list okruglast, srednje velik, trodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd malen, zbit i valjkast. Bobica srednje velika, zelenkastožute boje, okruglasta s tankom kožicom. Meso sočno, muškatnog okusa, bujnost osrednja.
        Privredno-tehnološka obilježja: U svrhu što ranijeg dozrijevanja preporučuju se sunčani položaji, dosta bogatog, ali lakšeg tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva u srpnju. Prilagođuje se različitom načinu uzgoja, rodnost je osrednja. Otpornost na bolesti osrednja, afinitet na podloge dobar.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Jedna od najranijih stolnih sorata na prostoru naše države, čija je vrijednost upravo u ranom dozrijevanju, a ne u nekim općim pozitivnim svojstvima. Lako podliježe napadu osa i pčela i slabo podnosi transport. Grožđe je slatko i ima vrlo finu aromu. Sorta ima jedino lokalni karakter.

PRIMUS BIJELI
        Sinonimi: I.P.7
        Porijeklo i rasprostranjenost: Križanac A. Pirovana iz 1901. g. dobiven hibridizacijom Madelaine Royale žuta x Ferdinand de Lesseps bijeli.
        Botanička obilježja: Vršci mladica zeleni. Cvijet dvospolan. Zreo grozd srednje velik, rastresit, čunjast.Bobice srednje velike, okrugle, žutozlatne boje. Kožica srednje čvrsta. Meso gusto, nesočno, lagano muškatnog okusa. Rast srednje bujan.
        Privredno-tehnološka obilježja: Traži tople položaje da bi što ranije dozrio te propusna, lakša, ali dosta bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva nekoliko dana prije Čabskog bisera.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Prikladan za različite načine uzgoja. Najbolje mu odgovara kratki rez rodnog drva, iako podnosi i dulji, ali onda kasnije dozrijeva. Rodnost dobra, kao i otpornost na gljivične bolesti. Afinitet prema podlogama također dobar.

PERLETTE BIJELA
        Porijeklo i rasprostranjenost: Selekcionirana 1936. a u proizvodnji od 1940.g. kao križanac Kraljice vinograda i Sultanine bijele.
        Botanička obilježja: Grozd je ovalna oblika, oko 300g, bobica je okrugla, bez koštica, mesnata, sitnija, zelenkastožute boje, izrazito muškatne arome.
        Privredno-tehnološka obilježja: Dozrijeva krajem srpnja ili početkom kolovoza.
        Korištenje i gospodarsko značenje: To je najranija besjemena sorta, naročito popularna u Kaliforniji i SAD-u. Uzgaja se i u Italiji gdje je i selekcionirana. Sudjelovala je također i u stvaranju nekih novijih sorti grožđa. Bujna je rasta i obilne rodnosti.

FLAME SEEDLESS
        Porijeklo i rasprostranjenost: Križanac Thompsona, Cardinala i skupine stolnih besjemenih sorti.
        Botanička obilježja: Crvena besjemena sorta, bobice su hrskave teksture i muškatno slatkog okusa.
        Privredno-tehnološka obilježja: Dozrijeva krajem srpnja.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Najranija crvena sorta, popularna u Kaliforniji gdje se većinom i uzgaja.


Sorte I. razdoblja
CARDINAL CRVENI
        Sinonimi: nema
        Porijeklo i rasprostranjenost: Dobiven u Fresnu (Kalifornia, SAD) po Snyderu 1939. križanjem Flame Tokaya i Ribiera (Alphonse Lavalée). Tamo je najviše i proširen. Ima ga dosta u Italiji (Puglia)  i Francuskoj te i kod nas, posebno u južnim krajevima.
        Botanička obilježja : Vršci mladica zelenobrončani, malo zavinuti. Cvijet dvospolan. Odrasli list velik, petodjelan, golog lica i vunastog naličja. Zreo grozd velik (oko 500g.), rastresit, valjkasto-čunjast, krilat. Bobice velike, okrugle, crveno-ljubičaste boje, često nejednolično obojene, kožica čvrsta i debela. Meso gusto, finog okusa, jedva primjetljive muškatne arome.
        Privredno-tehnološka obilježja: Nije osobito osjetljiv na položaje, najbolje mu odgovaraju lakša, propusna tla s dosta hraniva  s mogućnosti navodnjavanja. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva sredinom kolovoza. Karakteristika te sorte je da joj se razdoblje zrenja produžava cijeli mjesec, a time dobiva kvalitetu i boju. Prilagođuje se svim načinima uzgoja, uključivo i visokom uzgoju, a jednako tako i rezu. Međutim zbog velike rodnosti, preporučljiv je kraći rez s manjim opterećenjem rodnog drva. Veća opterećenja imaju za posljedicu dobivanje produljenih i odviše rastresitih grozdova koji nemaju veliku tržišnu vrijednost. Tehnološke karakteristike ove sorte očituju se u malom sadržaju šećera i ukupnih kiselina, što omogućuje da se plasira na tržište prije njene pune zriobe. Otpornost na smrzavice slaba, ali se dobro regenerira. Rađa i na zapercima. Sklon je pucanju bobica pred zrenje u slučaju kišnog vremena. Osjetljiv na Botrytis, na druge bolesti osrednja. Srodnost s podlogama dobra, naročito prema Berlandieri x Rupestris.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Jedna od stolnih sorti s najvećim bobicama, velike rodnosti, odlične transportabilnosti, dugog vremena zrenja i privlačnog izgleda daje joj izuzetne tržišne mogućnosti svuda u svijetu gdje se grožđe uzgaja.

MATILDE BIJELA
        Botanička obilježja: Bujna rasta, besjemena, grozd je velik, oko 600 grama, cilindričan s prigrozdom. Bobice su debele i okrugle, blago produžene i hruskave. Izrazito žute do blagosmeđe boje, fine muškatne arome.
        Privredno-tehnološka obilježja: Dozrijeva krajem druge dekade kolovoza.
Korištenje i gospodarsko značenje: Sorta popularna u Italiji

THOMPSON SEEDLESS BIJELI
        Porijeklo i rasprostranjenost: Stara sorta imenovana po engleskom farmeru koji se doselio u Kaliforniju 1870. Thompson je našao jedan čudni trs koji daje ukusno, zelenkasto, besjemeno grožđe. Kasnije se ispostavilo da je to hibrid Sultanine.
        Botanička obilježja: Grožđe je svjetlozeleno, četvrtastog oblika, dugačko, krupno, rastresito i slatkog okusa. Besjemena sorta.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Prema američkim izvorima sorta je dostupna na tržištu od sredine srpnja do sredine rujna. To je njihova sorta broj 1, najčešće uzgajana među svim ostalim sortama.

RED GLOBE CRVENI
        Porijeklo i rasprostranjenost: Selekcioniran 1980. radom Harolda Olmoa na Kalifornia UC Davis, iz Emperora crvenog.
        Botanička obilježja: To je sjemeno grožđe s treperavim osvježavajućim i slatkim okusom. Poznato je po tome što ima najveće bobice od svih poznatih stolnih sorata, veličine šljive.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Na tržištu ga se može nabaviti od kolovoza do siječnja. Dozrijeva od kolovoza do studenog. Zbog svojih izuzetnih osobina ima odlične marketinške efekte. Do ranih devedesetih godina bilo je popularno na Dalekom Istoku, i Aziji, gdje ljudi vole krupnije voće, a odnedavno se širi dosta brzo na američkom tržištu, unatoč tome što ima sjemenke.

KRALJICA VINOGRADA BIJELA
        Sinonimi: Regina dei vigneti, Reine des vignes, Muskat Szölöskertek Kiralynöje fehér
        Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe iz Mađarske, 1916. križanac Afus Ali x Čabski biser. Selekcionar je G. Mathiasz. Rasprostranjena je u mnogim evropskim zemljama, naročito Italiji.
        Botanička obilježja: Vršci mladica svjetlosmeđi. Cvijet dvospolan. List srednje velik, okruglast, tro i petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik, uglavnom rahli, granat, često sa sugrozdićem. Zrela bobica velika, žutozlatne boje, jajolika s debelom kožicom. Meso srednjegusto, laganog muškatnog okusa. Rast bujan.
        Privredno-tehnološka obilježja: Srednjevisoki uzgoj joj je najprikladniji. Traži kratki rez rodnog drva i jedino u takvom slučaju daje proizvode visoke vrijednosti. Rodnost dobra, ali ne redovna. Slaba otpornost na smrzavice i na bolesti.Afinitet prema podlogama dobar. Transport podnosi osrednje.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Izrazito stolna sorta, koja je zbog ranog dozrijevanja i visoke kvalitete proizvoda zauzela prilično vidno mjesto, naročito u zemljama toplije klime. U našim sjevernim područjima pripisivale su joj se svojstva koja ne posjeduje, naročito ona koja se odnose na veću rodnost, otpornost na bolesti i bolji transport.

PERLON
        Botanička obilježja: Bujna rasta, besjmena. Grozd je jako velik (800g), sličan piramidi s izrazitim prigrozdima. Bobica je debela, jajolika.jako hruskava, mesnata, crvenkastoljubičaste boje, neutralna okusa. Dozrijeva krajem treće dekade kolovoza.

PANCE PRECOSE BIJELA
        Sinonimi: Sicilien precose
        Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe iz Francuske gdje je dosta rasprostranjena. Inače dolazi zastupana manje više u svim zemljama umjerene klime, posebno u Italiji. Vrlo stara sorta, općenito vrlo cijenjena.
        Botanička obilježja: Vršci mladica bijelo zeleni, lagano pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik, golog lica i vunastog naličja. Zreo grozd srednje velik, krilat, valjkasto-čunjast, rastresit. Bobice dosta velike, lagano okrugle, žutozlatne boje. Meso gusto, bez posebnih aroma i dobrog okusa. Rast bujan.
        Privredno-tehnološka obilježja: Traži toplija podneblja i dobre položaje te propusna srednje bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Redovito rodi na zapercima. Dozrijeva u I razdoblju. Prikladna za različite načine uzgoja. U bogatijim tlima traži nešto dulju rezidbu rodnog drva, dok se u srednje bogatim tlima preporuča  kraći rez sa dosta jakim opterećenjima. Rodnost joj je dosta velika i redovita. Otpornost na bolesti osrednja. Afinitet za podloge dobar. Vrlo dobro podnosi transport.
        Korištenje i gospodarsko značenje : Zbog svojih vrlo pozitivnih svojstava nadmašuje Plemenku bijelu u svakom pogledu, te ju je na mnogim mjestima u potpunosti potisnula. U zemljama velike proizvodnje stolnog grožđa zauzela je prilično vidno mjesto. Uzgajala se i kod nas.


Sorte II. razdoblja
ALPHONSE LAVALLÉE CRNI
        Sinonimi : Ribier, Royal
        Porijeklo i rasprostranjenost : Potječe iz Francuske, gdje je i najviše raširen. Dobiven je iz sjemena nekontrolirane hibridizacije po jednom rasadničaru u Orleansu oko 1860.g. Dosta je zastupljen u staklenicima Engleske i Belgije. Prilično je poznat i u Italiji, a ima ga i kod nas na jugu gdje daje dobre rezultate.
        Botanička obilježja: Vršci mladica bjelkastovunasti s crvenim zubićima. Mlado lišće paučinasto, žutobjelkasto, broncirano, naličje bijelo vunasto. Odraslo lišće vrlo veliko. Cvijet dvospolan. Zreo grozd velik do vrlo velik, valjkastočunjast, dug, lagano krilat i rastresit. Bobice velike, okrugle tamnoplave boje, jednolično obojene. Zbog jako izraženog maška odaje sivu nijansu. Meso gusto, rast bujan.
        Privredno-tehnološka obilježja: Nije osobito izbirljiv na položaj. Voli plodnija, propusna tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva u razdoblju berbe. Prilagođuje se na sve načine uzgoja. Najprikladnija mu je kraća rezidba rodnog drva uz srednja opterećenja. Rodnost je obilna. Otpornost na gljivične bolesti osrednja, osjetljiv je na pepelnicu. Osobito dobar afinitet na podlogama R99 i 161-49C, loš na 41B.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Zbog svojeg neobično lijepog izgleda i kvalitete proizvoda ova je sorta našla svoje mjesto u mnogim zemljama. Značaj joj je umanjen što dozrijeva u vrijeme kad dozrijevaju mnoge druge sorte. U Kaliforniji se uzgaja pod imenom Ribier, a sudjelovao je i u stvaranju Cardinala.

MUŠKAT HAMBURG CRNI
        Sinonimi: Muscat de Hamburg, Moscato di Amburgo
        Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe iz Engleske, gdje se uzgaja u staklenicima. Raširen manje više u svim vinogradarskim zemljama.
        Botanička obilježja: Vršci mladica su ružičaste boje ili broncirani, pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik tro ili petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik, čunjast, granat i rastresit. Bobice velike, plavoljubičaste boje često neujednačeno obojene, jajastog oblika s dosta tankom kožicom. Meso srednjegusto, finog muškatnog mirisa.
        Privredno-tehnološka obilježja: Traži prisojne položaje s lakšim i srednjebogatim tlima. Cvatnja i oplodnja normalna u povoljnim uvjetima, sklon osipanju. Zori u trećoj dekadi rujna. Prilagođuje se svim načinima uzgoja. Zahtijeva kraći rez rodnog drva i srednje opterećenje. Veća opterećenja i dugi rez imaju za posljedicu nejednolično dozrijevanje. Rodnost mu je osrednja do dobra. Otpornost na smrzavice i bolesti dobra. Afinitet za podloge dobar.
        Korištenje i gospodarsko značenje : Izrazito stolna sorta najviše kvalitete, koja i prerađena u vino može dati vrlo zadovoljavajuće proizvode, naročito zbog svog izrazito muškatnog mirisa i okusa. Kao nedostatak pripisuje mu se relativno loše podnašanje transporta, neredovita rodnost i neujednačeni izgled grozda, zbog toga i nema uvjeta za veliku proizvodnju.

MUŠKAT D’ADDA CRNI
        Sinonimi : Muscato d’Adda,
        Porijeklo i rasprostranjenost: Dobio ju je 1897.g. L. Pirovano iz sjemena Muškat Hamburga. Raširen je najviše u Italiji, a dolazi manje i u drugim zemljama umjerene klime.
        Botanička obilježja: Vršci mladica bijelovunasti. Cvijet dvospolan. List velik, vrlo širok, glatkog lica i lagano paučinastog naličja. Zreo grozd valjkasto čunjast, rastresit, često sa sugrozdićem. Bobice velike, okrugle ili lagano jajolike, crne boje. Kožica vrlo čvrsta. Meso gusto s laganim muškatnim okusom.
        Privredno-tehnološka obilježja: Prilagođuje se svim načinima uzgoja. Rodnost je dobra, kao i afinitet za podloge. Otpornost na bolesti vrlo dobra.Dozrijeva na kraju drugog razdoblja.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Mnogi su mišljenja da ova sorta ima bolje karakteristike od Muškat Hamburga. To se naročito odnosi na jednoličniji i ljepši izgled grozda i bolji transport.U odnosu na Muškat Hamburg nema tako izraženu muškatnu aromu.

Sorte III. razdoblja
ITALIJA BIJELA
        Sinonimi : Italia, Muškat Italija
        Porijeklo i rasprostranjenost : Dobio ju je A.Pirovano 1911.g. kao križanac Bicane x Muškat Hamburg. Raširena je naročito u Italiji, a širi se postupno i u ostale vinogradarske zemlje toplije klime.
        Botanička obilježja: Vršci mladica slabo crvenkasti. Cvijet dvospolan. List velik, petodjelan s golim licem i lagano vunastim naličjem. Zreo grozd velik do vrlo velik, valjkastočunjast, zbit, često sa sugrozdićem. Bobice vrlo velike, jajolike, zelenožute do tamnožute, sa sunčane strane brončaste, čvrsto spojene na stapčicu. Kožica otporna. Meso gusto, ugodnog lagano muškatnog okusa. Rast vrlo bujan.
        Privredno-tehnološka obilježja: Rano tjera. Zahtijeva tople i sunčane položaje te dosta plodno i propusno tlo. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva krajem III razdoblja. Najviše voli visoke načine uzgoja, posebno pergole, te dugi rez rodnog drva sa srednjim opterećenjima. Rodnost joj je stalna i velika. Otpornost na smrzavice joj je slaba i osjetljiva je na pepelnicu. Pokazuje slab afinitet prema 5BB, jer plemka jače tjera od podloge; bolji su joj R. du Lot, 420A i R99.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Izrazito stolna sorta visoke kvalitete. Za sjeverna područja nije prikladna, iako je i tamo ima, jer poslije jesenskih kiša podliježe Botrytisu i prekasno dozrijeva, a i ne podnosi smrzavice.

AFUS ALI BIJELI
        Sinonimi: Boldun, Regina, Mennavacca bianca, Pergolone, Dattier de Beyrouth, Rosaki, Aleppo, Carigradsko grožđe
        Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe iz srednje Azije. Stara sorta, koja se danas dosta nalazi u zemljama Mediterana. U Italiji poznata pod imenom Regina i Mennavacca činila je gotovo 80% proizvodnje stolnog grožđa za izvoz. Ima je i kod nas u Dalmaciji.
        Botanička obilježja: Vršci mladica zeleni, katkad broncirani, malo pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik, tro ili petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast i krilat. Bobice velike, često nejednake, zelenkastožute, opaljene sa sunčane strane, jajolike s otpornom kožicom. Meso gusto, neutralnog okusa. Rast vrlo jak.
        Privredno-tehnološka obilježja: Traži prisojne položaje i južna podneblja, te lakša i srednje bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Uzgajana u sjevernim područjima često se osipa, daje nejednake bobice i prekasno dozrijeva. Prilagođuje se na sve oblike uzgoja, iako najbolje uspijeva na pergolama. Traži dugi rez i srednja opterećenja. Rodnost vrlo dobra. Otpornost na smrzavice osrednja, na bolesti dobra, afinitet za podloge dobar.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Izrazito stolna sorta za Mediteran, za sjeverna područja se ne preporučuje. Sadrži u sebi, kao rijetko koja stolna sorta, sjedinjena svojstva tražena za idealnu zobaticu. Dobro se čuva u hladnjači.

Sorte IV. razdoblja
MUŠKAT ALEKSANDRIJSKI BIJELI
        Sinonimi: Cibib muškatni, Zibibbo, Panse musque, Salamanna, Muscat of Aleksandria
        Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe vjerojatno s Bliskog Istoka, a raširen je manje više u svim zemljama Mediterana te sjevernoj Kaliforniji i Južnoj Americi.
        Botanička obilježja: Vršci mladica zelene boje, malo vunasti. Cvijet dvospolan. List malen do srednjevelik, okrugao, tro ili petodjelan. Grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast. Bobice velike, jajolike, žutozlatne boje. Kožica čvrsta, otporna; meso gusto, izrazito muškatnog okusa. Rast bujan.
        Privredno-tehnološka obilježja: Traži južna i vrlo topla podneblja uz propusna i bogata tla. U nepovoljnim uvjetima sklon osipanju. Prilagođuje se svim načinima uzgoja naročito povišenim i visokim. Traži kraći rez. Rodnost dobra. Dosta otporan na bolesti osim na pepelnicu.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Stolna sorta visoke kvalitete, no koristi se vrlo uspješno za sušenje, a katkad i za popravak drugih vina zbog svoje vrlo izražene muškatne arome. Dobro podnosi transport. Proizvode vrlo visokih vrijednosti može dati samo u vrlo toplom podneblju.

DRENAK CRVENI
        Sinonimi: Valandovski drenak, Strumički crveni parmak, Parmak červen
        Porijeklo i rasprostranjenost: Potječe iz Azije, a rasprostranjen je u zemljama oko Egejskog mora i u Mediteranu. Dosta se uzgaja u Makedoniji.
        Botanička obilježja: Vršci mladica zelenoružičasti, gusto pahuljasti. Cvijet funkcionalno ženski. List vrlo velik, širok, golog lica i vunastog naličja. Grozd velik, dugačak, zbit, valjkast ili čunjast. Bobica srednje velika, crvene ili ljubičaste boje, jajolike i na kraju zašiljene. Kožica čvrsta i debela, meso tvrdo i nesočno, rast vrlo bujan.
        Privredno-tehnološka obilježja: Traži tople i južne položaje te bogata tla. Cvatnja i oplodnja dosta nesigurna zbog ženskog cvijeta te zato traži mješoviti nasad. Voli dugi rez i visoki uzgoj. Dobra otpornost na bolesti.
        Korištenje i gospodarsko značenje: To je stolna sorta dobrih osobina kao što su lijep izgled grozda, dobra transportabilnost i čuvanje u hladnjač, ali i određenih mana s oplodnjom.

KRIVALJA BIJELA
        Sinonimi: Corinchon blanc, Pizzutello bianco, Krivača, Žirnjača Porijeklo i rasprostranjenost : Vjerojatno potječe iz Arabije. Rasprostranjena je u svim zemljama Mediterana, a kod nas u južnoj Dalmaciji i na srednjedalmatinskim otocima.
        Botanička obilježja: Vršci mladica rumenozelenkasti, goli i malo zavinuti. List srednji ili malen, okrugao, tro ili petodjelan s golim licem i malo pahuljastim naličjem. Grozd srednje velik do velik, srednjerastresit. Bobice velike, zašiljene i krive, zelenožute. Kožica tanka, meso gusto, neutralnog okusa, rast bujan.
        Privredno-tehnološka obilježja: Traži tople i zaklonjene položaje, te duboka, plodna i pjeskovita tla. Sklona osipanju u cvatnji, ako su nepovoljne vremenske prilike. Voli visoke uzgoje i srednje dugi ili kratki rez. Nije previše otporna na bolesti, rodnost joj je ovisna o oplodnji.
        Korištenje i gospodarsko značenje:  Uzgoj joj je čak i u našim južnim krajevima ograničen isključivo uz najbolje i najtoplije položaje.

CALMERIA BIJELA
        Botanička obilježja: To je sjemena sorta, produženih svjetlozelenih i nježno oblikovanih bobica. Blagog je i slatkog okusa. Dozrijeva od listopada do studenog.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Na tržištu se nalazi do siječnja. Dobro se čuva u hladnjačama, ali je osjetljiva na trips. Prvenstveno se uzgaja u toplijim zemljama. U Europi je ima u Italiji i Španjolskoj. Dosta se uzgaja u Kaliforniji.

EMPEROR CRVENI
        Botanička obilježja: To je također sjemena sorta, duboko crvenih i velikih bobica, s jako rastresitim grozdom. Okus joj je pun i sličan dinji.
        Korištenje i gospodarsko značenje: Potječe iz 1863.g. Dostupna je na tržištu kao i Calmeria. Dozrijeva od listopada do studenog. U Europi je uzgajaju Italija i Španjolska, a u SAD-u Kalifornija.

Umjesto zaključka
        Nažalost u Hrvatskoj je proizvodnja stolnog grožđa izrazito slabo zastupljena. Čak se prije u bivšoj državi uzgajalo više stolnog grožđa nego danas. Danas ne znam da li netko uopće i ima kakvu plantažu kod nas jer se većina toga uzgajala u ondašnjim kombinatima koji danas ili slabo funkcioniraju ili uopće ne. To je i prilično skupa proizvodnja sa puno potrebnog znanja i posla.

        Kod nas je uzgoj stolnog grožđa moguć jedino na obali i otocima, i to dakako uz navodnjavanje što je negdje velik problem.

        U sjevernim područjima nije moguće uzgajanje, čak i na najboljim položajima osim za eksperimentalnu primjenu i za kućne potrebe.

        Bilo je prije nekih pokušaja u Iloku, s Italijom , ali jedna jaka zima ili slabi mraz u proljeće uništi cijeli  višegodišnji trud. Isto tako upitno je i dozrijevanje zbog kasnih mrazeva.

        Osim toga kod nas je još uvijek jeftinije uvesti iz susjedne nam Italije koje i prije dozrijeva.

        U proizvodnji najveći proizvođači u Europi su Italija, Španjolska, Grčka te još neke mediteranske zemlje. U svijetu su najveći proizvođači SAD (Kalifornija, Oregon), te zemlje južne polutke (Čile, Argentina, Južnoafrička Republika, Australija i Novi Zeland) koje nam omogućuju konzumaciju grožđa cijele godine.


Popis literature :
  1. Dr. N. Fazinić ; Suvremeno Vinogradarstvo, Zagreb, 1971.
  2. Dr. P. Cindrić; Ampelografija, Beograd, 1980.
  3. www.ipm.ucdavis; University of California
  4. www.ams.usda.gov
  5. www.nelsmark.com
  6. www.mcaratan.com
  7. www.qagroup.com.au
  8. www.keanyproduce.com
  9. Večernji list; 23.VIII.2001, Zagreb

AGRONOMSKI FAKULTET ZAGREB - SEMINAR IZ AMPELOGRAFIJE
nivancan@inet.hr
14.01.2002.
Google
Općina Dragalić
Općina Lovas
Ministarstvo poljoprivrede
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
CROCPA
Kuća za odmor Briški*** - Lokve
Seoski turizam
Kamo na vikend?
Katalog vinogradara i vinara KcKžŽ
Koprivničko-križevačka županija
Križevci info
Križevci net
Sve o jagodama
Biologija na webu
www.podrum.org
Časopis Dobro jutro NS