subota, 19.04.2014.
 
 








Zaštita od glodavaca

Zaštita od glodavaca

        Dolaskom zime štetni glodavci se sele u tople prostore i pripremaju se za prezimljavanje. Dio njih seli se u staje, podrume i skladišta, a  drugi prezimljavaju u rupama i skrovitim mjestima na poljima, povrtnjacima i voćnjacima. Hraneći se preko zime, izazivaju štetu, i u zatvorenim i na otvorenim prostorima. Razlikujemo zaštitu od skladišnih glodavaca i zaštitu od poljskih glodavaca.

Zaštita od glodavaca u skladištima
        Među štetne glodavce u skladištima ubrajamo crnog i sivog štakora (Rattus rattus i Rattus norvegicus) te kućnog miša (Mus musculus). Od jednog para u godini se namnoži oko tisuću potomaka, a dolaskom zime u potrazi za toplinom mogu se pojaviti i poljski glodavci (voluharice) u skladištima prehrambenih proizvoda i stajama. Glodavci su vrlo nepoželjni u čovjekovoj blizini, jer osim što uništavaju usjeve u polju i zatvorenim proizvodnim prostorima, hrane se uskladištenim prehrambenim proizvodima, oštećuju amabalažu i robu, a dlakama, slinom, urinom i izmetom zagađuju hranu u spremištima.
     
crni štakor – Rattus rattussivi štakor – Rattus norvegicus

        Osim svega navedenog mogu biti prenositelji uzročnika opasnih bolesti čovjeka i domaćih životinja (mišja groznica, salmonela, trihineloza...). Ustanovljeno je da više od 20 zaraznih i parazitskih bolesti životinja i ljudi prenesu upravo glodavci svojim izlučinama i kontaktom s namirnicama.

        Suzbijanje glodavaca traje otkad je i čovjek počeo organizirano živjeti u zatvorenim prostorima. Postupak suzbijanja naziva se deratizacija. Rabe se gotova sredstva u čvrstu obliku koja sadržavaju mišji mamak i otrov, pod imenom rodenticidi. Deratizacija se provodi i postavljanjem mreža na otvore, upotrebom lovki, mehaničkih klopki i ljepila.

kućni miš – Mus musculus slika  jednog mamka

        Najčešći tipovi rodenticida u novije su vrijeme zatrovani mamci (mješavina pšeničnog zrna i otrova). Mamci CHROMORAT i STORM pripadaju skupini antikoagulanata tzv. druge generacije. Nakon uzimanja tih mamaca glodavci polako malaksaju i postupno ugibaju naizgled prirodnom smrću ne izazivajući uznemirenost ostalih iz skupine.

        Mamci se postavljaju na skrovita mjesta, a preporučujemo postaviti ih u kutije, cijevi ili slične posude kako ne bi došli u kontakt s hranom, vodom ili domaćim životinjama. Glodavci u danu pojedu oko 10 % hrane s obzirom na težinu (npr. miš od 20 do 25 g u danu pojede 2-2,5 g hrane) pa je bitna smrtonosna doza u proizvodu kako bi glodavac s malim unosom mamka bio suzbijen. CHROMORAT i STORM PELETE u zatvorenom prostoru (na suhom) postavljaju se u hrpice od 15 g na razmake 3-5 m (ako se suzbijaju miševi) ili hrpice od 45 g na razmake 5-10 m ako se suzbijaju štakori. Proizvode se i parafinski BLOKOVI otporni na vlagu pa se mogu upotrijebiti i na otvorenom.

        Primjenjuje se 1 blok (45 g) na razmaku 3-5 m za suzbijanje miševa te na razmak 5-10 m za suzbijanje štakora. Suzbijanje glodavaca u polju provodi se parafinskim blokovima CHROMORAT ili STORM, 1-2 po aktivnom otvoru glodavca.

        U primjeni mamaka svakako treba upotrebljavati zaštitne rukavice radi samozaštite, ali i sprječavanja prenošenja mirisa ljudske kože na raspoređene mamce. Naime, glodavci imaju jaka osjetila mirisa, a miris ljudske kože odbija ih.

        Postoje i specijalna ljepila koja se nanose u tanku sloju na kartonsku podlogu ili male komade daske. Dobro je na tako pripremljene podloge dodati malo sira kako bi se privuklo glodavca. Jedno je od takvih kvalitetnih ljepila MAUSE COL. Neotrovno je, nezapaljivo i dugotrajno održava ljepljivost na podlozi. Mrlje od njega mogu se očistiti benzinom.

Zaštita od poljskih glodavaca
        Među najznačajnije poljske glodavce spadaju zečevi, voluharice i miševi. Većinom oni rade štetu, prvenstveno u voćnjacima, povrtnjacima i na polju.

Zaštita od zečeva u voćnjaku
        Zaštita protiv zečeva se svodi pretežno na mehaničku zaštitu i malim dijelom na kemijsku, odnosno "home made" preparate. Trebalo bi svakako na  mladim voćkama, ako su na otvorenom ili nisu ograđene, prije zime zaštititi deblo. Bitno je deblo ili omotati nekim materijalom, ili premazati ili poprskati s preparatom. Materijali za omatanje su većinom ili perforirane folije, jutene vreće, rešetkaste mreže oko debla bilo od plastike ili žice. Također se može postaviti zaštitna ograda ukopana u tlo, da se zec ne može podvući ispod nje, te primjerene visine koju zec ne može preskočiti ni kad padne snijeg. Postoje i preparati za prskanje. Zečevi baš ne vole strane mirise, posebno organskog porijekla. Jedan od preparata koji se može kupiti u poljoapotekama je KUNILENT.  Postoji i par recepata na bazi organskih tvari životinjskog porijekla (npr. masti i loja) koji odbijaju zečeve. Kunilent je pripravak na osnovi ribljeg ulja. Ali, najsigurnija je ipak mehanička zaštita, posebno ako je zima jaka.

štete od zečeva štete od zečeva

voluharice
        Voluharice su puno opasnije jer izgrizaju korijenje u zemlji, a ponekad i deblo.
Postoje dvije vrste voluharica: Arvicola terrestris i Microtus arvalis. Prva je vodena voluharica, a druga je poljska voluharica. Poljska voluharica je manja i radi manje štete, ali je izuzetno plodna. Većinom glođe koru prizemno iznad zemlje, a katkada se i penje na voćku. Također radi štete na ozimim usjevima. Pošto ne skuplja hranu za zimu radi štete u jesen, zimu i rano proljeće. Naročito radi štete ispod snijega. U vrijeme jakog napada po metru kvadratnom nalazi se jedna ili više aktivnih rupa.

šteta od zeca poljska voluharica – Microtus arvalis

        Vodena voluharica je veća i skuplja hranu za zimu. Najčešće štete radi u proljeće i u zimi. Hrani se korijenjem voćaka i vinove loze, posebno mladih nasada. Karakteristična šteta je kržljava voćka, malih listova, venuće listova i sušenje te lako vađenje iz tla. Inače česta je pojava u zatravnjenim voćnjacima i vinogradima.

vodena voluharica – Arvicola terrestris prugasti poljski miš – Apodemus agrarius

Miševi
        Miševi - kućni miš (Mus musculus), prugasti poljski miš (Apodemus agrarius) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis) česti su štetnici na polju kao i u skladištu gdje se često zavlače da prezime. Prugasti poljski miš je vrlo štetan za povrtnjake, a žutogrli miš za poljoprivredne usjeve. Skloni su prenamnožavanju i vrlo su proždrljivi.

žutogrli miš – Apodemus flavicollis

Suzbijanje miševa i voluharica:
        Suzbijanje mora biti stalna mjera te ih suzbijati dok ih ima najmanje, dok se zadržavaju na ograničenim površinama. To je potrebno da se previše ne namnože jer je onda i trošak suzbijanja puno veći. Mamci za trovanje glodavaca se zovu rodenticidi. Oni su većinom na bazi klorfacinona, brodifakuma, bromadiolona, difetialona,flokumafena i kumarina (komercijalni nazivi proizvoda: FACIRON, RATOX, CHROMORAT, KLERAT, BRODILON, RATIMOR, RODEXION, STORM, RACUMIN). Primjenjuju se u raznim oblicima. Radi njihove štetnosti po drugu divljač i domaće životinje potrebno ih je stavljati u rupe (aktivne rupe) ili na skrovita mjesta gdje druge životinje ne mogu doći do njih (pod kašetu i sl).

        Mamci se mogu stavljati u rupe, jedna žlica po rupi koja se zatim obavezno zatvori. Rupa mora biti aktivna - rupa zaglađenih rubova. Mogu se također stavljati na hrpice od 10-25 grama razmaknute jedne od drugih 9 m i pokrivene s nečim. Ovo isto vrijedi za skladišta i podrume. Također se mogu koristiti i mamci u obliku parafinskih blokova i peleta. Naravno, moraju biti obavezno pokriveni s nečim da ne bi stradale druge životinje.

        Bromadiolon, brodifakum i difetialon pripadaju u skupinu antikoagulanata koji djeluju već nakon jednokratnog uzimanja. Djeluju brže, ali su znatno opasniji za ljude i domaće životinje.

        Klorfacinon i derivati kumarina su kumulativni otrovi koji djeluju postepeno na glodavce (višekratno uzimanje). Glodavci umiru uslijed unutarnjeg krvarenja nakon 5-7 dana od unosa u organizam. Antidot su velike količine vitamina K1.

        Primjer kako napraviti vlastiti mamak:
        1 kg pšenice ili neke druge žitarice, 30 ml uljnog koncetrata Facirona. To se sve pomiješa i ostavi jedno sat vremena da stoji. Zrnje mora poprimiti crvenkastu boju. Nakon toga se stavlja ili u rupe ili na hrpice (20 g).

Renato Vilenica, dipl.ing.agr. & Nino Ivančan, dipl.ing.agr.
Google
Općina Dragalić
Općina Lovas
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
CROCPA
Kuća za odmor Briški*** - Lokve
Seoski turizam
Kamo na vikend?
Katalog vinogradara i vinara KcKžŽ
Koprivničko-križevačka županija
Križevci info
Križevci net
Sve o jagodama
Biologija na webu
www.podrum.org
Časopis Dobro jutro NS