Rakija nakon vina - NE!
Drvene hrastove bačve namijenite isključivo bijelom ili obojenom vinu i propisno ih i redovito uređujte. Nakon svakog tretiranja nagrizajućom otopinom sode, bačva je sve poroznija jer soda prodire u drvenu strukturu.Na pitanje posjetitelja naših stranica koji dvoje mogu li za spremanje rakije iskoristiti bačvu u kojoj su dvije godine čuvali crno vino, odgovor je - NE!
Naime, nakon godinu ili dvije sastojci iz crnog vina prodru u drvenu strukturu dužica bačve. Ako u njoj kraće vrijeme držite bijelo vino niže alkoholne gradacije, ono će iz drva izvući i dio boje. Izgubit će zelenkasto-žutu boju i iz dana u dan, iz tjedna u tjedan poprimati boju crnog vina koja je ostala u strukturi dužica bačve.
Zato bačvu u kojoj ste držali crno vino dvaput tretirajte kipućom otopinom sode. Petpostotna otopina sode prodrijet će u drvenu strukturu bačve i iz površinskog sloja izlučiti sve što se duboko zavuklo u pore, pa i dio taninskih materija, prirodnih sastojaka strukture drveta. Bačvu pet-šest puta isperite vrućom vodom, a potom isto toliko puta hladnom vodom kako bi se izlužila drvena struktura dužica. Pore na bačvi zapunite kristalima teško topive vinske kiseline. U protivnom, topive soli iz vina zatvorit će pore na bačvi kamencem.
Bačvu pripremljenu za rakiju nemojte zakiseliti, jer će poprimiti kiselkasti okus. Ako odhlapljivanje rakije želite spriječiti parafiniranjem, znajte da ona u doticaju s površinom lošeg parafina može poprimiti neugodan miris i okus. Ako rakiju spremate u novu drvenu bačvu, visoki sadržaj alkohola iz strukture drvenih dužica izlučit će taninske materije pa će rakija biti trpkasta ili pretrpka, a boja će biti blaže ili intenzivnije mrka. U hrastovoj bačvi rakija posmeđi, dok u bagremovoj posivi, a ponekad čak i pocrni. U dudovoj bačvi rakija postaje zlatno-žuta, a intenzitet boje ovisi o vremenu držanja u bačvi. Uz ostalo, imajte na umu da alkohol visoke gradacije iznad površine rakije isparava i isušuje dužice, pa kroz nevidljive, ali ipak dovoljne proreze, rakija gubi određeni postotak alkohola.
Zato svim amaterima koji imaju male količine rakije preporučujem staklene demižone. Ako želite blago zlatno-smeđu rakiju poput konjaka, u demižon stavite malo hrastovih strugotina. Kad rakija poprimi željenu obojenost, uklonite ih cijeđenjem ili odlijevanjem rakije u drugu posudu. Ako pak želite zlatno-žutu rakiju, stavite u nju dudove strugotine.
Ukoliko imate veće količine rakije, pa vas ne brinu odhlapljivanje i gubici, čuvajte je u drvenim posudama. Namjeravate li rakiju spremiti na duže vrijeme, uzmite INOX-ove cisterne kako bi smanjili odhlapljivanje, a maceracijom iz hrastovih ili dudovih strugotina polučite željenu obojenost rakije.
Drvene hrastove bačve jednom namijenjene bijelom ili obojenom vinu uredite i ne mijenjajte često njihovu namjenu. Tretiranjem nagrizajućom otopinom sode bačva je sve poroznija, jer soda prodire u drvenu strukturu i oslobađa taninske materije, koje isperite vrelom i hladnom vodom. Netko će vam u šali reći da je bačva nakon svakog ispiranja vrelom otopinom sode "pet godina manje vaša". Naime, dobro njegovanu bačvu ne tretirajte sodom, već vrućom vodom uništite štetnu mikrofloru uvučenu u drvenu strukturu. Hladnom vodom ohladite drvo, ocijedite bačvu i sumporenjem dezinficirajte unutrašnjost. Svaki put kad bačvu želite prenamijeniti, morate je i (mal)tretirati, pa dobro razmislite.