ESCA - istraživanja mogućnosti suzbijanja

Pročitali smo za Vas
"Glasilo biljne zaštite 1.2002. - dodatak"
Glasilo Hrvatskog društva biljne zaštite

Laura  Mugnai
Dipertimento di Biotecnologia Agraria,
Sezione Patologia Vegetale
Firenza, Italija

"ESCA" - istraživanja mogućnosti suzbijanja

        Danas se "esca" smatra jednom od opasnih bolesti vinove loze. Unatoč, posljednjih godina uloženim naporima istraživača u mnogim zemljama, nedostaju djelotvorne i sigurne metode zaštite. Stoga je bolest u stalnom porastu. Do prije 15 godina ovoj bolesti nije se poklanjala posebna pažnja. Smatralo se da je to normalni slijed starenja loze i da najstariji drvenasti dijelovi postaju podložni organizmima koji izazivaju truljenje. Krajem osamdesetih godina "esca" se počela značajnije širiti najprije u Francuskoj i Italiji, a zatim u mnogim drugim vinogradarskim zemljama. Rastući strah za sudbinu vinograda, javio se kod vinogradara zbog učestalih pojava i širenju bolesti. Zabrinutost je bivala tim veća što se bolest javljala u mladim vinogradima katkada sa sporadičnim pojavama na lozi staroj tri ili više godina. Istraživanja koja su otpočela rasvijetlila su mnoge nejasnoće u pogledu etiologije, što je prvi korak u zaštiti ne samo ove, već i drugih bolesti. Tako se pod nazivom "esca" podrazumijeva kompleksnu bolest u kojoj je trulež čokota samo jedan od simptoma. Osim ove bolesti čiji je uzrok Fomitipora punctata (Fr.) Murill. (ovo je ispravna taksonomska pozicija bazidiomiceta uzročnika "esca"-e, koji je do sada bio poznat pod nazivom Phelinus igniarius). Drugi uzročnik Phaeomoniella chlamydospora W.Gams, Crous, M.J Wingf:& L.Mugnai, izaziva traheomikozu, popraćenu s crnjenjem provodnih snopova (drvo je prožeto dugim crnim prugama, provodni snopovi ispunjeni gumoznim tvarima i tilama). Uz ova dva glavna uzročnika nalaze se i druge gljivične vrste između njih Phaeoacremonium. Promjene koje uzrokuju ova dva ujedinjena uzročnika ili svaki pojedinačno, očituju se kao trulež i pojava crnih šara na drvu i odgovorne su za pojavu simptoma na listovima koji zabrinjavaju vinogradare. Promjene u unutrašnjosti drva (do sada su se bilježile samo kao truleži, sada su prisutne i druge promjene) povezuju se sa dvije forme bolesti. Kronično tijek bolesti karakteriziran je promjenama na listu u vidu nekroza između glavnih žila, a uz to je često popraćen smeđim točkicama na bobama. Kod akutnog tijeka bolesti dolazi do naglog venuća čokota koji su do tada, naizgled, bili zdravi.

        Zaštita protiv ove bolesti do nedavno provodila se natrijevim arsenitom tijekom zimskih mjeseci. Zbog toksičnosti arsena on se ne primjenjuje ili je pred zabranom. Ostale mogućnosti zaštite se provjeravaju. Vrlo važno područje se odnosi na kakvoću sadnog materijala. Otkriće gljive Phaeomoniella chlamydospora u cjepovima prisilila je na rigorozniju kontrolu podloga i plemki prije proizvodnje cijepova. Dosadašnja oskudna saznanja o mogućoj zaštiti otvorila su nove mogućnosti i različita istraživanja u tehnikama aplikacije kao na primjer primjena termoterapije s toplom vodom ili primjena bioloških agensa, kako bi se proizveo zdrav sadni materijal. Pokusi u vinogradu nailaze na mnoge poteškoće zbog karaktera simptoma koji variraju, a katkada su vanjski znaci bolesti odsutni po nekoliko godina. Ipak po koji prihvatljiv rezultat je na vidiku. Aluminij fosetil ili neki biološki agensi daju nadu uz uvjet da se zaštita počne provoditi u mladom vinogradu kada još bolest svojim različitim formama nije prisutna u većem postotku. Put do konačnog cilja je uistinu dug, ali dosta je koraka napravljeno u posljednjih 10 godina istraživanja.