U društvu s peterostruko zlatnim Sauvignonom
Večernji list, Vrt, 20.11.2008., piše: Dražen KopačVRTOV IZLET Četrdeset čitatelja na ceremonijalu krštenja mošta u Vinariji Daruvar Badela 1862
U društvu s peterostruko zlatnim Sauvignonom
Kad bi se trsovi iz Badelova vinograda u Ðulovcu, na brežuljcima Papuka, poredali niz - jedan do drugoga - prvi bi bio u Daruvaru, a posljednji u Beču. Prostire se vinograd u Ðulovcu, s trsovima sauvignona, graševine, chardonnaya i rajnskog rizlinga na stotinjak hektara, za uzgoj grožđa vrhunskih položaja. U njemu je vesela karavana Vrtovih čitatelja, koju je u Vinariju Daruvar protekloga vikenda poveo Badel 1862, spoznala kakvoću "vina s potpisom" ehologinje Suzane Jurišić. Istovjetna priča s proteklih izleta, ni tri autobusa ne bi bila dovoljna, zanimanje čitatelja, i opet, iznimno. Još dojmljivije.U negdašnjem dvorcu grofa Jankovića, gdje se prvo zaustavismo, u podrumu ukopanom pedesetak metara ispod zemlje, "zlatna" smo daruvarska vina, tijekom vođene degustacije, sljubili sa sirevima, kravljim i kozjim, Biogala d.o.o. iz Donjeg Daruvara.
- Sir i vino čine savršen brak vodeći nas kroz tajne kusanja najzlatnijega i najnagradivanijega hrvatskog vina, sauvignona Daruvar, berbe 2007., komentirala je Suzana Jurišić. Sauvignon je ove godine dobio veliku zlatnu medalju na najvećem svjetskom sajmu vina, Vinitaly u Veroni, zlatne medalje u Bruxellesu (Concours Mondial de Bruxelles) i Ljubljani (Vino Ljubljana), srebrnu medalju u Parizu (Vinalies Internationales) te brončanu u Londonu (Decanter World Wine Awards).
- Sauvignon se, obično, bere u više rokova, prvom zbog arome, a kasnom zbog punoće okusa. No, u Daruvaru ga beremo u jednom roku, terroir nam to dopušta, to je naša prednost. Pratimo razvoj bobica grožđa, sauvignon je aromatično vino i riskantno je odgađati njegovu berbu. Međutim, mi to možemo, to nam omogućuje sastav tla, ali i aromatičan klon. Možemo odgoditi berbu a da vino ne izgubi aromu. Zbog poneke prosušene bobice dobije mo na njezinoj kompleksnosti, a vino ima odgođen štih berbe - objasnila je Vrtovim izletnicima S. Jurišić. Tajna sauvignona Daruvar, istaknula je, u terroiru, ograničenu prinosu i roku branja.
U dobrim godinama Vinarija Daruvar proizvodi i predikate (kušali smo graševinu, izbornu berbu grozdova 2003.), no ove godine vrijeme to nije omogućilo.
- Za predikate obično ostavljamo 5-10 hektara najboljega grožđa, ne radimo ih za masovno tržište, već radi promidžbe i prestiža - objasnili su naši domaćini.
- Polovicom rujna dva puta, nekoliko je dana bez prestanka padala kiša. List je još bio zelen, crpio je hranu i povukao višak vlage iz tla. Nastalo je napinjanje, a potom i pucanje bobica. Nastajale su mikro pukotine, a
u njima se nastanjivale gljivice sive plijesni - rekao je Šaša Lukić, tehnolog Vinarije Daruvar.
Pojavila se trulež, pa je grožđe, planirano za predikate, pobrano.
- Bez obzira na to što se vrijeme s proljepšalo, infekcija se počela širiti i stoga smo ove godine preskočili predikate - dodao je Lukić. No nisu ih zaobišli čitatelji, noseći ih kao suvenir s te, najmlađe u nas, s Vrtovima izletom promovirane Daruvarske vinske ceste.
SAVJET Kako proizvesti zlatno vino?
Plodovi višegodišnjeg truda
Uza sauvignon, Vinarija Daruvar ove je godine dobila zlato, na Mudusvini u Neustadtu i za izbornu berbuprosušenih bobica graševine 2007.
- Vino je s izdvojenih pozložaja u Ðulovcu, s oko 5 hektara, branog lani u prosincu. Već se na moštu uočavala da je riječ o iznimnu predikatu, pa je tome prilagođena i njega u podrumu. To je vino na duge staze - Kaže Suzana Jurišić. Dodala je da su i graševina i sauvignon Daruvar proizvedeni trudom u vinogradu te ciljanim djelovanjem u podrumu.
-Vino nije dijelo samo ljudskog rada, na njegovu kakvoću utječe splet okolnosti, među njima klima i godina, no očito nam se višegodišnji trud isplatio, posebno rad na sauvignonu. Prerano je reći kakav će on biti ove godine, uvijek može biti iznenađenja - kaže Suzana Jurišić, direktorica i glavna enologlnja Vinarije Daruvar.
ŠTO SADA RADE ZLATNI VINOGRADARI l VINARI?
U starome podrumu grofa Jankovića, dakako, čitatelji su nad desetak dana starim a već bistrim vinom željeli otkriti tajne daruvarskih majstora. Ali, kako je rekla Suzana Jurlšlć, valja ga samo neprestano osluškivati, i oni sada pretaču vino, zraće ga te mu, eventualno, dodaju prirodna bistrila. U vinogradu pak, s obzirom da su sve pobrali spašavajući grožđe ne od plemenite nego od plijesni koja ga je ubrzano kvarila zbog viška vlage, više nemaju grožđa te uskoro kane početi orezivati.ORAHOVAC
Među prvima smo, na putu prema Daruvaru, kušali novi proizvod Badela 1862 - voćni liker orahovac. Proizveden je na tradicionalan naćin, maceracijom usitnjena ploda oraha u aromatičnu destilatu, koji mu daje osebujan gorko slatkast okus. Poslužuje se kao aperitiv ili dižestiv, a može se sljubiti i s tradicionalnim hrvatskim slasticama. Riješili smo i staro pitanje čitatelja Vrta treba ti orahe samo raskoliti ili samljeti. U Bernkovcu ih, u čiju je rakiju pospremljena njihova aroma, melju.Šteflca i Miroslav Giban iz Jastrebarskog
Od druženja do edukacije
Vinima koja smo kušali, pomno odabranima, čitatelji su bili oduševljeni.
-Sauvignon je zakon! - sažeo je razmišljanja Ztfonko Pintarić iz Koprivnice. Član je Udruge vinogradara, vinara i voćara "Sv. Vid", a u njegovu je vinogradu, kojem se ozbiljnije želi posvetiti, 800 trsova zelenog silvanca, bijelog pinota i graševine.
- Mladi sve više sade, vide u tome svoju perspektivu - rekao je Pintarić, Za Miroslava i Šteficu Giban iz Jastrebarskoga izlet je bio veseo, zabavan, poučan...
- Htjeli smo vidjeti kako to rade u velikoj vinariji. Imamo manji vinograd i svaki nam savjet dobro dođe -
komentirali su supružnici Giban.
- Super, prvi sam put na ovakvu izletu i dao Bog da se ponovi. Cijela je priča, "od druženja do edukacije", odlično osmišljena - rekao je Ivan Ludvig,
Zagrepčanin koji u Nespešu, ponad tamošnje vinarije Badela 1862, obrađuje omanji vinograd, u kojemu su i trsovi 25 godina starog portugisca. Uzgojem loze, 3.500 trsova, bavi se i Mirko Kos iz Kutine. U njegovu se vinogradu zeleni silvanac, graševina, škrlet i frankovka.
- Prije desetak godina pohađao sam tečaj za vinogradara, a jedan od predavača bila je Suzana Jurišić. Kad sam u Vrtu pročitao njezino ime, prijavio sam se za izlet, želio sam vidjeti i kako to ona radi - ispričao i je Kos, koji je nedavno, kapitalnom potporom Ministarstva poljoprivrede, obnovio podrumsku opremu, kupio traktor, kopačicu, malčer...
Zagrepčani Ivan i Lidija Levar, "prvi plesači izleta", nemaju vinograd, ali u voćnjaku pored Tuheljskih Toplica uzgajaju stare sorte jabuka od kojih proizvode, zasad za obitelj i prijatelje, jabučni ocat. Odnedavno i s dodatkom češnjaka.
- Lijek za kolesterol! - kažu Levari, oduševljeni daruvarskim vinima.