Kušanje vina kao vinska pajdašija
4. VRTOV IZLET - Križevci 17. listopada 2007."Večernji list" - prilog "Vrt" 22.11.2007.
Autor: Lovro Bakony
Autobus čitatelja posjetio je Kuriju Nespeš i snijegom
prekrivene vinograde Badela 1862 u Križevcima
Kušanje vina kao vinska pajdašija
"Štatuti" su filozofija življenja, prema njima si bumo zapopevali, popili, pošalili se i nazdravili. Poštujući štatute uživali bumo u društvu i jedan drugoga uveseljavali - poručila je Vlasta KličekKapa na glavi, šal oko vrata. Zahladilo je! Snježne su pahulje prekrile tlo. Zabijelile ga! Osmijeh na promrzlim obrazima, vedrina u duši. Krenusmo! Put Križevaca. Grada "Štatuta", izvorišta "vinskih pajdašija".
U vinsku kuću u Širokom Brezju - prije koje ćemo se okrijepiti i u zelinskoj Kuriji Nespeš - vodi nas Badel 1862. Riječi dobrodošlice za tridesetak Vrtovih čitatelja upućuje Željko Jelić - glasnogovornik Badela, domaćin našega snježnog izleta. A zanimanje čitatelja i opet je bilo iznad očekivanja, lako bismo popunili i četiri autobusa.
Veselo se radoznalo društvo brzo upoznalo. Potaknut natpisom o lanjskom izletu u Benkovac, za ovaj se (četvrti u nizu Badelove vinarije) prijavio Miroslav Ciban, zaposlenik zagrebačkoga Zavoda za fotogrametriju, vinar iz hobija.
- Na Plešivici obrađujem, uz pomoć supruge Štefice, 800 trsova graševine, traminca, muškata i sauvignona. U vinogradu se opustim, a ono što ne popije obitelj darujem prijateljima - kaže Ciban koji je posljednjih godina posadio i četrdesetak stabala jabuke, breskve, marelice, šljive...
- Sin u voćnjaku ima desetak košnica, a nedavno je na županijskome natjecanju za kakvoću meda primio zlatno priznanje - ponosno kaže Ciban otkrivši da voli "fina vina i obilazak 'velikih' podruma".
- Zanima me podrumarstvo, na svakom izletu doznam nešto novo što poslije primijenim u svome podrumu - dodaje. Podrumarstvo je hobi i prometniku vlakova Ivanu Čičeku iz Ivanca. I u njegovu je vinogradu osamstotinjak trsova - chardonnaya, sauvignona i miješanih sorata.
Član je Udruge vinogradara "Peharček", a vinograd, iz obiteljske ostavštine, obrađuje tridesetak godina.
- To mi je u srcu! Polazim tečajeve, služim se savjetima enologa, čitam stručnu literaturu, a imam i veliko iskustvo - dok se autobus bliži Nespešu, pripovijeda Čiček.
U Nespešu nas, u Badelovoj boutique vinariji (okruženoj sa pet hektara rajnskoga rizlinga, sauvignona, chardonnava, traminca, zelenog silvanca i sorte incroccio manzone) dočekuje Miljenko Bačan, njezin voditelj.
Nakon priče o povijesti kurije, u kojoj se ureduje reprezentativan prostor za poslovne susrete, slijedi kušanje (mladih) vina ovogodišnje berbe, - sauvignona i traminca. Grožđe je brano na početku rujna, traminac još "tiho vrije".
Kraće zadržavanje, pokoje pitanje i ponovno smo u autobusu. S nama je Zlatica Valjak iz Sesveta, bankarska djelatnica u mirovini, kojoj je hobi izradba ruža od krep- papira. Surađuje sa zagrebačkim Etnografskim muzejom, gdje za školarce vodi radionice o izradi toga ukrasnog cvijeća.
- To moja ljubav, u tome uživam! Cvijeće izrađujem za različite prigode, najčešće vjenčanja. Za jednu ružu, u prosjeku, treba mi pet minuta i dvadesetak centimetara papira -kaže Zlatica dodajući da papriku i rajčicu uzgaja u obiteljskome vrtu isključivo prema Mjesečevu kalendaru.
- Velika je razlika otkako sam se toga počela pridržavati. Povrće, uistinu, bolje rodi - dodaje Zlatica.
Kad završi Agronomski fakultet, iako je na smjeru vrtlarstva, povrće planira uzgajati i Zagrepčanka Jelena Kralj.
- Zanima me proizvodnja u hidroponima, imamo zemljište u Svetoj Heleni (pokraj Svetoga Ivana Zeline) i voljela bih se time baviti - izlazeći iz autobusa u Širokome Brezju (snijeg je na trenutak prestao padati!) ispričala je Jelena.
Njezina je obitelj, otkrila je, imala i vinograd, ali ga je prestala obrađivati.
Nakon vodene degustacije, tijekom koje smo kušali pet odabranih vina iz dvaju Badelovih podruma - Nespeša i Križevaca - u Hotelu Kalnik pjesmom nas dočekuju "Puntari", direktorica Turističke zajednice Vlasta Kliček i "stoloravnatelj", Dražen Salopek, član križevačkog Poglavarstva.
Nakon čvaraka i "natrgane" pogače, podučila nas je Vlasta "kak' puno piti, a ostati trijezan". Odmah je, prema regulama "Križevačkih štatuta", imenovala "fiškuše", da nam čaše (ne daj Bože!) ne bi bile prazne, "oberfiškuša", "vunbacitelja" i "kantušministra".
- "Štatuti" su filozofija življenja, prema njima si burno zapopevali, popili, pošalili se i nazdravili.
Bez zdravica nema prave pajdašije. Poštujući statute uživali bumo u društvu i jedan drugoga uveseljavali - prije nego što su pred nas stavili gusku s mlincima i buncek s kiselim zeljem, objasnila je Vlasta.
- Genijalna je, duhovita, sve radi s mjerom - hvalila je našu "hižnu mamicu" Nives Opačić, umirovljena profesorica Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
- Volim kušati hranu i piće, upoznati običaje kraja u kojemu boravim-veselo je komentirala prof. Opačić. Oduševljena Metom bila je i Marica Habeković iz Dugog Sela.
- Iz "zemlje sam sv. Martina" i na izlet sam krenula kako bih usporedila naše i Martinje prema "Križevačkim statutima" Svidjelo mi se! Bilo je izvrsno, a posebno me se dojmio način na koji Križevčani čuvaju bogatu tradiciju - rekla je Marica.
Obnova starih i sadnja vinograda
Tijekom idućeg i u proljeće 2009. Badel 1862 planira na položaju Široko Brezje obnoviti 5,8 hektara vinograda (dio starih već je iskrčen) te podignuti 3,3 hektara novih nasada. Sadit će se graševina, s razmakom od 2,2 metra između redova 0,8 metara između trsova.Dosadašnji "gyjotov" dvokraki zamijenit će jednokraki uzgojni oblik, a umjesto podloge Kober 5 BB upotrijebit će se podloge SO-4. Trenutačno Vinarija Križevci, na tri lokaliteta (Široko Brezje, Greberanec i Gornja Rijeka) obrađuje 64 hektara graševine (graševina Križevci) i osam hektara kraljevine (kraljevina Prigorje).
- Ova je godina bila specifična. Imali smo toplu zimu i sušno ljeto, a zahvatila nas je i tuča. No obavili smo dobru zaštitu vinograda i ubrali zdravo grožđe. Godina je, na kraju, bila osjetno bolja od prosjeka - rekao je tehnolog Franjo Babić.
PORTRETI ČITATELJA
Božidar Mikulan, stihoklepec
Vinske coprarije
Z lagva brunda Kraljevina
Boljšega od mene nema vina
Ja sam rodom z našeg kraja
Prigorje, Zelina mi je domaja
Kaj se špinčiš ti Imbrina
V druge voze larma Graševina
Meni nisi do kolena
Daj čkomi bedača jena
V celom svetu mene znaju
Svi me pilci rad imaju
Rizlingom me zovu čak
Kaj se špinčiš ti hurmak
Rajnski rizling se to sluša
Nemre mene saka šuša
Carskoga sam roda ja
Najbolši sam to se zna
Na to veli im Traminec
Ja sam ti pak božji sinec
Zmenom mešu v cirkvi služe
Ajngeli se z menom druže
Čujte dobro vinski coprnjaki
Nemre bit preštiman svaki