Zašto od vina boli glava?
Često se vinopije poslije obilnijega konzumiranja vina žale na glavobolju. Zašto neka vina uzrokuju glavobolju, a druga ne ostavljaju taj neugodni trag?Analizirajući s fiziološkoga gledišta pojedine sastojke vina, ponajprije upozoravamo na alkohol, jedan od najvažnijih sastojaka vina. U vinu se osim najzastupljenijega etilnog alkohola pojavljuju u malim količinama i mnogi drugi alkoholi koji na ljudski organizam djeluju štetno, pa i otrovno. Ti alkoholi imaju različite vrelišne točke, pa se destilacijom mogu razdvojiti. Pri destilaciji alkoholno provrelih tekućina, kakvo je i vino, u prvom se toku javlja metilni alkohol (metanol), u srednjem etilni alkohol (etanol), a u trećem toku odvajaju se viši alkoholi: propanol, butanol, pentanol i dr. Dok je umjerena količina etanola za zdrav ljudski organizam neškodljiva, svi ostali alkoholi iz prvoga i trećega toka uzrokuju, ovisno o primljenoj količini, glavobolju, sljepilo, pa i smrt. Vino kao alkoholno piće sadržava ponajprije etanol, a ostali se alkoholi javljaju u količinama koje ne mogu izazvati sljepilo i smrt, ali mogu biti uzrokom jakih glavobolja.
Metanol nastaje dijeljenjem pektina, a u vinu iz plemenite loze ima ga tek od 0,02 do 0,1 g/l, pa je njegovo djelovanje zanemarivo. Voćna vina imaju više metanola, a naročito su metanolom bogata vina izravno rodnih hibrida. Njihova dugotrajna i obilna konzumacija može dovesti do teškoga oštećenja zdravlja. Otrovno djelovanje metanola nastupa brže nego opijajuće djelovanje.
Etanol je proizvod alkoholnoga vrenja, djeluje opijajuće a nakon navikavanja ljudski ga organizam razgrađuje brže ili sporije pomoću encima alkoholne dehidrogenaze.
Propanol i svi ostali viši alkoholi su proizvod alkoholnoga vrenja, odnosno djelovanja mikroorganizama. Opijajuće djelovanje tih alkohola je trajnije, jer ljudski organizam u središnjemu živčanom sustavu ne raspolaže encimima za njihovu razgradnju, već se oni vrlo sporo razgrađuju u jetri preko specifičnih encima. Upravo su ovi alkoholi najodgovorniji za glavobolju (Meyer, Villforth, Smith). Viših alkohola bit će više u vinima koja su proizvedena vrenjem na višim temperaturama dugim ležanjem na talogu po završenom vrenju, te vinima koja imaju manje ukupne kiseline. To su najčešće vina toplih područja proizvedena u podrumima bez mogućnosti hlađenja vina u toku i nakon vrenja. Toj se pojavi može doskočiti pravilnim sumporenjem mošta i mladoga vina, hlađenjem mošta u toku vrenja i mikrobiološkom higijenom u podrumu.
Mučnine i glavobolje pri konzumiranju vina uzrokuju i organski spojevi - amini. Amini nastaju u vinu djelovanjem mikroorganizama, pa se stoga nazivaju biogeni amini. Ti su spojevi, uz više alkohole, odgovorni za tegobe nakon pijenja većih količina vina, a na duži rok dovode do oštećenja jetre. Jedan od biogenih amina, histamin nastaje u mladome vinu djelovanjem mliječnih bakterija. Sluzavost, jedna od bolesti vina čiji su uzročnici mliječne bakterije, govori o tome da su u vinu prisutni štetni biogeni amini. Nastanak tih spojeva može se spriječiti vrenjem vina na nižim temperaturama, a ako to nije moguće, vina treba prije potrošnje bistriti npr. bentonitom koji uklanja iz vina amine. Treba izbjegavati konzumiranje mutnih, pogotovu bolesnih vina.
Postoji još jedan sastojak vina koji može, ako je u preradi vina nepažljivo upotrijebljen, izazvati kratkotrajnu, intenzivnu glavobolju. To je sumporni dioksid koji se vinu dodaje zbog zaštite od bolesti i prekomjernih oksidacijskih procesa. Umjerena količina sumpornoga dioksida (vinobrana), dodana u pravo vrijeme, korisna je i nužna za očuvanje kvalitete i zdravlja vina i nije štetna za ljudsko zdravlje. Ponekad, međutim, neupućeni proizvođači dodaju mnogo više sumpornog dioksida nego što je potrebno i dopušteno, pa takvo vino može također izazvati glavobolju.
Stoga valja piti samo vino koje je stručno proizvedeno, zdravo i bistro, a piti ga valja umjereno, primjereno tjelesnoj težini, dobi i spolu.