Gnojidba zatravljenog vinograda
Ima li razlike u prihrani mladih i starih nasada?Gnojidba zatravljenog vinograda
Mladi vinograd nemojte ostavljati zatravljen jer mu je obrada tla nužna za rast i razvoj sve do njegove sedme godine. To vrijedi i za rodne vinograde slabije kondicije.Kako gnojiti zatravljeni vinograd bez obrade tla? Zatravljeni se vinograd gnoji istim vrstama gnojiva kao i vinogradi koje obrađujemo. Međutim, količina gnojiva nije ista, tj. za zatravljene vinograde ona je uvijek veća, oko 30-35 %, da bi se podmirili zahtjevi za biljnim hranivima travnog pokrivača i vinograda. No uspjeh će izostati ako travu nismo redovito kosili i ostavili ravnomjerno razasutu po vinogradu. Naime, otkošena je trava dodatni prilog u hranivima i zaštiti vlage u tlu.
Zbog nepravodobne košnje travni pokrivač preuzima, za potrebe vlastita rasta i razvoja, znatan dio hraniva namijenjenih vinovoj lozi. I u zatravljenih vinograda vrijedi pravilo da se količina biljnih hraniva određuje prema kapacitetu plodnosti tla i količini planiranih (očekivanih) prinosa grožđa. Drugim riječima, gnojidba se planira na temelju stvarnih potreba za biljnim hranivima (na temelju analize tla), prema sortimentu i intenzitetu uzgoja vinograda i stupnju opskrbljenosti tla hranivima, posebno fosforom, kalijem i dušikom. Nužno je poštovati sve specifičnosti u osnovnoj i proljetnoj gnojidbi, kao i prihranjivanju vinograda prema vrsti i količini biljnih hraniva koje tim mjerama treba unijeti u tlo.
Imate li manji broj trsova i ne želite obaviti analizu o stupnju opskrbljenosti tla najvažnijim biljnim hranivima, pođite od pretpostavke da je tlo srednje opskrbljeno fosforom i kalijem. Prijeko je potrebno brinuti se o pravodobnoj opskrbi vinograda dušikovim gnojivima u rano proljeće pri prvoj obradi tla i prihranjivanju prije završetka cvatnje.
Kojim je travama najbolje zatravitit vinograd? Zatravnjivati se mogu samo zdravi vinogradi, dobre kondicije i stariji od sedam godina. Pri izboru trava treba paziti da ne budu opasne za vinovu lozu. Primjerice, na sušnim terenima bile bi štetne trave s jako dubokim korijenovim sustavom i duže vegetacije jer bi iscrpljivale vlagu na štetu trsova. Ne smije se dopustiti visoki rast trava pa ih treba redovito kositi. Stoga je najbolje upotrijebiti leguminoze (lepirnjače). Dok jednogodišnje (grašak, bobica, lupina, grahorica, neke lucerke itd.) rabimo za zelenu gnojidbu vinograda, za zatravljivanje prednost imaju višegodišnje leguminoze. Za siromašno i plitko tlo preporučuje se smiljkita (75 %) u smjesi s mačjim repkom (25 %). Na bogatijim tlima idealne su crvena i bijela djetelina, a za vlažna, poplavna i močvarasta tla preporučuje se švedska djetelina iako joj je produktivnost slabija od crvene i bijele. Dakle, da bi se posijala najpovoljnija leguminoza ili smjesa trava, nužna je analiza tla. Tek na osnovi toga možete u sjemenarskim trgovinama nabaviti najpovoljniju sjemensku robu. Stručnjak, koji po propisima vodi takvu prodavaonicu, odredit će za vaš vinograd najpovoljniju sjemensku robu.