Zašto se vinograd suši?

        Redovni posjetioc naši stranica, naš ''mali vinogradar'' postavio nam je slijedeće pitanje: Imam vinograd star 35 godina i puno se suši. Kopam ga redovito, podloga je Kober BB, tlo je dosta blago, sorta većinom rizling i plemenka.

        Odgovor: Što bi moglo uzrokovati naglo sušenje vinograda? Nismo sigurni da ćemo Vas zadovoljiti odgovorom na pitanje zašto se suši vinograd, jer su podaci o vinogradu vrlo oskudni. Kako bi što točnije odgovorili na Vaše pitanje, trebate nam odgovoriti na slijedeća pitanja:

  1. Koja je kultura prethodila- podizanju vinograda prije 25 godina,
  2. Da li ste prilikom rigolanja proveli tzv. melioratavnu gnojidbu mineralnim, gnojivima,
  3. Da li ste prethodno dali ispitati zemljište na sadržaj fiziološki aktivnog vapna, kiselost (pH), sadržaj fosfora i kalija,
  4. Da li je vinograd podizan sadnjom jednogodišnjih cjepova ili cijepljenjem u zeleno na odgovarajuću podlogu,
  5. Da li je sadni materijal bio kvalitetan i zdrav u smislu "Zakona o prometu sadnog materijala",
  6. Osim kopanja, niste naveli da li redovito gnojite vinograd. stajnjakom i NPK gnojivima i kojim formulacijama,
  7. Sistem uzgoja i reza (opterećenje rodnim drvom),
  8. Prinos grožđa na 1 hektar,
  9. Provodite li pravovremeno zaštitu od bolesti i štetnika,
  10. Da li je vinograd nadosađivan,
  11. Da li ste koristili herbicide,
  12. Da li je vinograd bio ugrožavan tučom, kasnim proljetnim mrazevima ili zimskim smrzavicama,
  13. Da li je trpio od suviška vapna, pojavom kloroze (žutice),
  14. Niste naveli da li se čokoti suše u jednom redu ili u dijelu vinograda ili pojedinačno na raznim mjestima i da li je to sušenje nastalo iznenada u tijeku vegetacije (zelen čokot) ili ste sušenje uočili tek prilikom rezidbe.

        Podzemni štetnici, kao voluharice, također mogu izazvati sušenje i propadanje čokota.
Kako vidite, pitanje je vrlo kompleksno. Za utjehu napominjemo da suvremeni plantažni vinogradi, nakon eksploatacije 25-30 godina smatraju se amortiziranima, jer se intenzivno gnoje i opterećuju rodom.
        Između postavljenih pitanja 1-14 možda će te već naći djelomičan odgovor. I pored toga pokušat ćemo Vam odgovoriti na neka pitanja, polazeći od odgovarajućih pretpostavki.
        U pravilu vinograd ne smijemo podizati saditi najmanje 3 do 5 godina na mjestu gdje je prethodno. bio stari vinograd, voćnjak ili šuma, jer postoji mogućnost, odnosno opasnost od gljive truležnice (Rosellina necatrix), posebno, ako je zemljište vlažno, s visokim nivoom vode, a prethodno nije drenirano. Prilikom rigolanja treba ukloniti sve ostatke oboljelog trulog korijenja. Za prevlažna teška tla smatra se dobrom podlogom SOLONIS X RIPARIA 1616.
        Prilikom podizanja suvremenih plantažnih vinograda, prilikom rigolanja uzduž profila tla od 0 do 100 cm dodaju se NPK gnojiva, a na osnovu prethodile zemljišne analize,
Zemljišna analiza je posebno važna zbog utvrđivanja kiselosti tla i s tim u vezi fiziološki aktivnog vapna. Naime; podloga Kober 5 BB, za koju se smatra da je univerzalna, podnosi najviše do 20% fiziološki aktivnog vapna. U protivnom, ako je vapna iznad normale vinova loza reagira žućenjem (klorozom). Time je asimilacija oslabljena i postupno se čokoti suše.
        Najbolje je vinograd podizati jednogodišnjim cijepovima iz renomiranih rasadnika koji garantiraju ne samo sortnost već i zdravstveno stanje. Posebno danas je važno da sadni materijal nije virotičan.Rasadnici morali poštivati Zakonsku odredbu o proizvodnji i prometu sadnog materijala, da odgovara određenim standardima. Nikada ne kupovati sadni materijal od prekupaca.
        Za redovitu rodnost i zdravstveno stanje, kao i otpornost na smrzavice, važna je redovita i izbalansirana gnojidba odgovarajućim NPK gnojivima. Za rodnost i otpornost vinove loze od makro elemenata najveću važnost pripisujemo fosforu i kaliju, a od mikroelemenata boru, manganu i molibdenu. Ne pretjerivati s gnojidbom stajnjakom,
Sistem uzgoja, reza i opterećenja rodnog drva mora biti prilagođen agrobiološkim karakteristikama svake sorte i primijenjena agrotehnika i gnojidba. S obzirom na prosječne prinose od 10-12 t/ha vinograd treba redovito svake godine gnojiti s 800-1200 kg NPK gnojiva formulacije 7:14:21, odnosno u omjeru 1:2:3. Dakle na jedan dio dušika dolaze dva dijela fosfora i tri dijela kalija.
        Samo vinogradi koji se redovito i na vrijeme štite od bolesti i štetnika mogu redovito donositi planirani urod i kvalitetu, biti otporniji na bolesti i štetnike te zimske smrzavice,
U pravilu nadosadnja vinograda mora se obaviti najkasnije u drugoj godini nakon sadnje, jer u rodnom vinogradu nadosadnja je ·uvijek problematična, zbog svjetla, "mehaničkih povreda", herbicida i sl. Poznato je, da se herbicidi protiv korova ne bi trebali koristiti do četvrte godine starosti vinograda (premda se na tržištu nalaze herbicidi koji se mogu koristiti čak i pred sadnju vinograda.
        Vinograd koji je često na udaru tuče, a nakon tuče nije odmah prskan sredstvima na bazi bakra i prihranjivan, postepeno slabi i propada. Isto tako vinogradi koji se ne nalaze na odgovarajućim položajima, više su podložni propadanju,
        Vinograd treba saditi na osnovi pedološke analize. Na zemljištu koje sadrži preko 20% vapna birati podlogu koja podnosi veće količine vapna; kao što je Šasla x Berlandijeri 41B, Richter, Ruđeri i dr. ili koristiti helate željeza.
        Ako se čokoti u punoj snazi u vrijeme, pune vegetacije i roda naglo osuše tu i tamo bez nekog reda, tada treba posumnjati na bolest APOPLEKSIJU (KAP). Uzroci, apopleksije su najčešće:
  • loša kvaliteta cijepa (spojno mjesto može reagirati "gukom" što je znak da podloga i plemka nisu međusobno kompatibilni (ne podnose se),
  • loš postupak stratifikacije lozinih cijepova obilna gnojidba u prporištu,
  • mehaničke. povrede korijenja prilikom obrade tla, kopanja ili oranja. Ako je čokot pregnojen mineralnim. gnojivima, zbog visoke koncentracije soli u tlu ona toksički djeluje na korijenov sustav. Dakle, ne pretjerivati s velikim količinama mineralnih gnojiva,
  • nikad vinograd ne gnojiti za vrijeme suše ili kad se ona očekuje. To se odnosi na proljetnu gnojidbu i prihranu nakon cvatnje. Najbolje je, vinograde gnojiti u jesen, neposredno nakon berbe, istovremeno sa stajnjakom kako slijedi u turnusu (svake, treće. četvrte godine),
  • iskusni vinogradari smatraju da je kap ili apopleksija često posljedica preopterećenosti mladih vinograda rodom. Stoga se ne preporučuje mladi čokot u prvoj rodnoj i nekoliko sljedećih godina previše opteretiti,
  • jama u koju sadimo cijep mora biti dovoljno duboka i široka, tako da korijen sav bude usmjeren na dolje i da bude obrezan na širinu šake. Kod sadnje koristiti zreli fermentirani stajski gnoj, pogotovu na vapnenim tlima, jer zbog obilne fermentacije razvija se suvišna toplina, a ugljični dioksid koji se tom prilikom razvija stvara s vodom ugljičnu kiselinu koja još više aktivira fiziološko aktivno vapno, ono blokira željezo, a posljedica je kloroza i sušenje čokota,
  • veće rane prilikom rezidbe treba premazati odgovarajućim preparatima.

        Svakako ne treba isključiti mogućnost oštećenja od voluharice. U tom slučaju treba u tlo unositi otrovne mamce u. neposrednu blizinu korijenovog sustava.
        Kao zaključak možemo reći pošto je vinova loza dugogodišnja biljka, troškovi ulaganja veliki, treba koristiti i poštivati suvremene postavke u podizanju novih nasada uz punu primjenu agrotehničkih mjera u obradi, gnojidbi, zaštiti; kako bi nam vinograd bio što dulje u eksploataciji i bio rentabilan, a rad u njemu, iako naporan da pridonese zadovoljstvu i rekreaciji!