Podrumske (vinske) posude

Vinske posude najčešće dijelimo prema tome od kojeg su materijala proizvedene, pa postoje drvene, betonske, kovinske - od nehrđajućeg čelika (inox) i plastične. U davnoj prošlosti, na primjer u staroj Grčkoj i Rimu, u upotrebi su bile amfore, vrčevi različita oblika i mješine od životinjske kože. One su se još i danas zadržale u nekim sredozemnim krajevima, uglavnom za prijevoz mošta i vina. Vinsko posuđe ima važnu ulogu u proizvodnji, osobito u čuvanju vina i u prijevozu.

DRVENA BAČVA I KACA

Osnovni inventar svakog podruma bio je i ostao drvena hrastova bačva. Od rimskog pjesnika i povjesničara Marka Aneja-Lukana ostao nam je najstariji zapis iz Istre i s otoka Krka (49. godine p.n.e.), iz kojega zaključujemo da su drvene bačve izrađivali još Iliri - prastanovnici naših krajeva.

Utjecaj drvene hrastove bačve na vino toliki je da često s pravom kažemo: "koliko je bačava u podrumu, toliko imamo vrsta vina". Sve bačve u nekom podrumu nisu od istog drva, nisu iste debljine dužice, nisu istog oblika, tvrdoće i poroznosti drva, na različit su način održavane, pa sve to utječe na kakvoću vina, osobito tijekom dozrijevanja - starenja i oblikovanja bukea. Prema tome, bačva znatno utječe na kakvoću vina, zato mora biti uvijek pravilno održavana, jer to je osnova zdravoga i kvalitetnog vina. Ne odnosi se to samo na drvenu bačvu, nego i na sve posude i ostali inventar podruma. U manjim podrumima, pak, nalazimo umješno izrađene i izrezbarene bačve.

Kakvoća bačve ovisi o vrsti hrastova drva, a vrst hrastova drva ovisna je o tome gdje je hrast rastao s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Kod nas u slavonskim šumama raste hrast kitnjak i lužnjak. Kitnjak je kompaktniji i manje porozan. Bačve se izrađuju od kalane i piljene hrastovine. Bačve od kalane hrastovine skuplje su, jer se pri kalanju hrastova trupca za proizvodnju duga iskoristi samo 25-35% hrastova trupca, a kod piljenja je iskorištenost oko 70 posto.

Danas se u mnoge podrume za čuvanje vina uvode cisterne od nehrđajućeg čelika i plastične posude, ali drvena bačva ostat će nezamjenjiva posuda s obzirom na poroznost duga, preko kojih vino postupno, blago oksidira, što omogućuje procese dozrijevanja kvalitetnih bijelih vina, a posebno je to važno za crna vina, ali samo u ograničeno vrijeme.

Drvena posuda izrađuje se u različitim veličinama, može se prenositi u podrum, veća se može rastaviti i ponovno sastaviti opet na drugom mjestu istog podruma, a dotrajala duga može se zamijeniti. Sve su to prednosti drvenih bačava, ali ima i manjkavosti, koje se očituju u slabom iskorištenju podrumskog prostora, zatim u potrebi neprekidne njege, osobito prazne bačve.

Drvene bačve mogu biti okrugle i ovalne. Prednost ovalnih nad okruglim bačvama očituje se u tome što bolje iskoriste podrumski prostor, npr. na površini podruma koju zauzima okrugla bačva od 30 hl može se postaviti ovalna bačva od 40 do 45 hl.

Bačve se u podrumu polažu na betonsko ili drveno postolje, koje se polaže po dužini podruma, u dva ili tri reda ovisno o širini - kapacitetu podruma za smještaj bačava. Dno bačve mora biti iznad poda 40-50 cm, udaljenost bačve do bačve 10-15 cm, a od zida 50-60 cm.

Osim drvenih bačava u podrumu se upotrebljavaju razne drvene posude (škaf, brenta). Najvažnije su konusne kace različitih veličina.

Te su kace namijenjene vrenju crnog grožđa-masulja ili za čuvanje vina. Svojim užim dijelom okrenute su prema gore, radi stabilnosti, a najviše radi sprečavanja doticaja sa zrakom. U mnogim podrumima još su i danas u upotrebi stare hrvatske preše (tijesak), napravljene isključivo od drva.

Vijek trajnosti drvenog suđa različit je, a ovisi o vrsti drveta i održavanju. Najtrajnije su bačve od hrastova drva, a trajnost im je 50 do 130 godina. Zbog visoke cijene drva i ručne izrade drvene su posude danas najskuplje.

Osnovna posuda u podrumu manjega gospodarstva još i sad je hrastova bačva. U srednjim, a pogotovu u većim privatnim podrumima, osim hrastovih bačava danas ima sve više kovinskih inox cisterni različitih veličina i oblika.

Bačve se stežu metalnim obručima. Broj obruča ovisi o veličini bačve, pa za bačvu veličine:

- od 1 do 3 hl treba 4-6 obruča,
- od 3 do 10 hl 6-8 obruča,
- od 10 do 20 hl 10 obruča.

Za veće bačve treba 12 i više obruča. Na svaki hektolitar zapremnine bačve potrebno je 3 kg obruča.

POVRŠINA U PODRUMU POTREBNA ZA RAZLIČITE VELIČINE BAČAVA
Bačva [hl]
Dužina [cm]
Širina [cm]
Potrebna površina [m2]
1
60
60
0,36
2
80
73
0,58
5
100
90
0,9
10
128
114
1,46
20
190
165
3,14
50
220
180
3,96
100
280
210
5,88

 

STANDARDNE MJERE OKRUGLIH BAČAVA
Sadržaj bačve [hl]
Težina prazne bačve [kg]
Dužina bačve [cm]
Širina bačve [cm]
Podrumski prostor potreban za smještaj [m2]
1
25-30
60
60
0,36
3
50-60
90
75
0,67
5
100-150
100
90
0,9
10
150-250
130
115
1,5
20
270-500
190
170
3,25

 

IZRAČUNAVANJE ZAPREMNINE POSUDA

Zapremninu izračunavamo pomoću matematičkih formula, i to za okrugle i ovalne bačve, stožaste kace i valjkaste posude (galerija).


a) Zapremnina okruglih bačava s jačim postranim izbočenjima:

V =
 d x 3,14 
(G2+
 g2 

)

6
2
V = zapremnina
G = dubina bačve mjerena kroz čep (bez debljine duga)
g = dubina bačve pri dnu (bez debljine duga)
d = dužina bačve

Zapremnina okrugle bačve s manjim postranim izbočenjem:

V =
 (2G + Š) 
x d x 0,7854
3

b) Zapremnina ovalnih bačava:

V = (2G x Š) + (g x š) x d x 0,262
V = zapremnina
G = dubina bačve mjerena kroz čep (bez debljine duga)
g = dubina bačve pri dnu (bez debljine duga)
Š = širina bačve na presjeku gornjeg čepa (bez debljine duga)
š = širina bačve na dnu (bez debljine duga)

c) Zapremnina drvenih stožastih kaca:

V =
 R2 + r2 
x h x 3,14
2
V = zapremnina
R = promjer većeg dna
r = polumjer manjeg dna
h = visina kace

d) Zapremnina valjkaste posude:

V= r2 x h x 3,14
V = zapremnina
r = polumjer dna
h = visina posude