Podrumske (vinske) posude
Vinske posude najčešće dijelimo prema tome od kojeg su materijala proizvedene, pa postoje drvene, betonske, kovinske - od nehrđajućeg čelika (inox) i plastične. U davnoj prošlosti, na primjer u staroj Grčkoj i Rimu, u upotrebi su bile amfore, vrčevi različita oblika i mješine od životinjske kože. One su se još i danas zadržale u nekim sredozemnim krajevima, uglavnom za prijevoz mošta i vina. Vinsko posuđe ima važnu ulogu u proizvodnji, osobito u čuvanju vina i u prijevozu.DRVENA BAČVA I KACA
Osnovni inventar svakog podruma bio je i ostao drvena hrastova bačva. Od rimskog pjesnika i povjesničara Marka Aneja-Lukana ostao nam je najstariji zapis iz Istre i s otoka Krka (49. godine p.n.e.), iz kojega zaključujemo da su drvene bačve izrađivali još Iliri - prastanovnici naših krajeva.
Utjecaj drvene hrastove bačve na vino toliki je da često s pravom kažemo: "koliko je bačava u podrumu, toliko imamo vrsta vina". Sve bačve u nekom podrumu nisu od istog drva, nisu iste debljine dužice, nisu istog oblika, tvrdoće i poroznosti drva, na različit su način održavane, pa sve to utječe na kakvoću vina, osobito tijekom dozrijevanja - starenja i oblikovanja bukea. Prema tome, bačva znatno utječe na kakvoću vina, zato mora biti uvijek pravilno održavana, jer to je osnova zdravoga i kvalitetnog vina. Ne odnosi se to samo na drvenu bačvu, nego i na sve posude i ostali inventar podruma. U manjim podrumima, pak, nalazimo umješno izrađene i izrezbarene bačve.
Kakvoća bačve ovisi o vrsti hrastova drva, a vrst hrastova drva ovisna je o tome gdje je hrast rastao s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Kod nas u slavonskim šumama raste hrast kitnjak i lužnjak. Kitnjak je kompaktniji i manje porozan. Bačve se izrađuju od kalane i piljene hrastovine. Bačve od kalane hrastovine skuplje su, jer se pri kalanju hrastova trupca za proizvodnju duga iskoristi samo 25-35% hrastova trupca, a kod piljenja je iskorištenost oko 70 posto.
Danas se u mnoge podrume za čuvanje vina uvode cisterne od nehrđajućeg čelika i plastične posude, ali drvena bačva ostat će nezamjenjiva posuda s obzirom na poroznost duga, preko kojih vino postupno, blago oksidira, što omogućuje procese dozrijevanja kvalitetnih bijelih vina, a posebno je to važno za crna vina, ali samo u ograničeno vrijeme.
Drvena posuda izrađuje se u različitim veličinama, može se prenositi u podrum, veća se može rastaviti i ponovno sastaviti opet na drugom mjestu istog podruma, a dotrajala duga može se zamijeniti. Sve su to prednosti drvenih bačava, ali ima i manjkavosti, koje se očituju u slabom iskorištenju podrumskog prostora, zatim u potrebi neprekidne njege, osobito prazne bačve.
Drvene bačve mogu biti okrugle i ovalne. Prednost ovalnih nad okruglim bačvama očituje se u tome što bolje iskoriste podrumski prostor, npr. na površini podruma koju zauzima okrugla bačva od 30 hl može se postaviti ovalna bačva od 40 do 45 hl.
Bačve se u podrumu polažu na betonsko ili drveno postolje, koje se polaže po dužini podruma, u dva ili tri reda ovisno o širini - kapacitetu podruma za smještaj bačava. Dno bačve mora biti iznad poda 40-50 cm, udaljenost bačve do bačve 10-15 cm, a od zida 50-60 cm.
Osim drvenih bačava u podrumu se upotrebljavaju razne drvene posude (škaf, brenta). Najvažnije su konusne kace različitih veličina.
Te su kace namijenjene vrenju crnog grožđa-masulja ili za čuvanje vina. Svojim užim dijelom okrenute su prema gore, radi stabilnosti, a najviše radi sprečavanja doticaja sa zrakom. U mnogim podrumima još su i danas u upotrebi stare hrvatske preše (tijesak), napravljene isključivo od drva.
Vijek trajnosti drvenog suđa različit je, a ovisi o vrsti drveta i održavanju. Najtrajnije su bačve od hrastova drva, a trajnost im je 50 do 130 godina. Zbog visoke cijene drva i ručne izrade drvene su posude danas najskuplje.
Osnovna posuda u podrumu manjega gospodarstva još i sad je hrastova bačva. U srednjim, a pogotovu u većim privatnim podrumima, osim hrastovih bačava danas ima sve više kovinskih inox cisterni različitih veličina i oblika.
Bačve se stežu metalnim obručima. Broj obruča ovisi o veličini bačve, pa za bačvu veličine:
- od 1 do 3 hl treba 4-6 obruča,
- od 3 do 10 hl 6-8 obruča,
- od 10 do 20 hl 10 obruča.
Za veće bačve treba 12 i više obruča. Na svaki hektolitar zapremnine bačve potrebno je 3 kg obruča.
POVRŠINA U PODRUMU
POTREBNA ZA RAZLIČITE VELIČINE BAČAVA
|
|||
Bačva [hl]
|
Dužina [cm]
|
Širina [cm]
|
Potrebna površina [m2]
|
1
|
60
|
60
|
0,36
|
2
|
80
|
73
|
0,58
|
5
|
100
|
90
|
0,9
|
10
|
128
|
114
|
1,46
|
20
|
190
|
165
|
3,14
|
50
|
220
|
180
|
3,96
|
100
|
280
|
210
|
5,88
|
STANDARDNE MJERE
OKRUGLIH BAČAVA
|
||||
Sadržaj bačve [hl]
|
Težina prazne bačve [kg]
|
Dužina bačve [cm]
|
Širina bačve [cm]
|
Podrumski prostor potreban
za smještaj [m2]
|
1
|
25-30
|
60
|
60
|
0,36
|
3
|
50-60
|
90
|
75
|
0,67
|
5
|
100-150
|
100
|
90
|
0,9
|
10
|
150-250
|
130
|
115
|
1,5
|
20
|
270-500
|
190
|
170
|
3,25
|
IZRAČUNAVANJE ZAPREMNINE POSUDA
Zapremninu izračunavamo pomoću matematičkih formula, i to za okrugle i ovalne bačve, stožaste kace i valjkaste posude (galerija).
a) Zapremnina okruglih bačava
s jačim postranim izbočenjima:
V =
|
d x 3,14
|
(G2+
|
g2
|
) |
6
|
2
|
V = zapremnina
G = dubina bačve mjerena kroz čep (bez debljine duga)
g = dubina bačve pri dnu (bez debljine duga)
d = dužina bačve
Zapremnina okrugle bačve s
manjim postranim izbočenjem:
V =
|
(2G + Š)
|
x d x 0,7854
|
||
3
|
b) Zapremnina ovalnih bačava:
V = (2G x Š) + (g x š) x
d x 0,262
|
V = zapremnina
G = dubina bačve mjerena kroz čep (bez debljine duga)
g = dubina bačve pri dnu (bez debljine duga)
Š = širina bačve na presjeku gornjeg čepa (bez debljine duga)
š = širina bačve na dnu (bez debljine duga)
c) Zapremnina drvenih stožastih kaca:
V =
|
R2 + r2
|
x h x 3,14
|
||
2
|
V = zapremnina
R = promjer većeg dna
r = polumjer manjeg dna
h = visina kace
d) Zapremnina valjkaste posude:
V= r2 x h
x 3,14
|
V = zapremnina
r = polumjer dna
h = visina posude