Bakterijska palež koštičavih voćaka (Pseudomonas mors – prunorum)
Uzročnik bolesti je bakterija Pseudomonas mors – prunorum određene forme speciale za svaku vrstu koštićavih voćaka. Bolest nije posvuda raširena, ali se mjestimično javlja kao jaka zaraza uzrokujući epidemije, posebno na višnjama i trešnjama. Bolest se javlja i na breskvama, marelicama i šljivama.
Bolest postepeno uzrokuje propadanje i sušenje pojedinih grana, a kasnije i cijelog stabla.
Simptomi: Simptomi bakterijske paleži različiti su zimi i ljeti. Zimi se uočavaju na mlađim izbojima i granama plitke upale na kori. Pjege se naročito opažaju u rezidbi. Na starijim granama i deblu javlja se smolotok. Opkoli li upala (pjega) izboj ili granu, a i deblo, dio iznad te nekroze kore ugiba. Zbog toga mlađe voćke brzo uginu. Ukoliko oboljela voćka ili njezin dio i potjera, njezino je lišće sitno i klorotično, uvija se i vene. sl. 1, sl. 2
No, ako je u jesen do zaraze došlo kasno, tada je slijedeće godine lišće normalna izgleda. Oko nekroze – pjege javlja se zadebljanje kore odnosno izbojka. Kod starijih voćaka rano odbacivanje lišća znači da će se voćka doskora osušiti. Kod breskve su te pjege svijetlo-smeđe boje (bijela kava), slično nekrozama od niskih temperatura, a grančice iznad toga su suhe. Pupovi se se sporo otvaraju, a cvijet i mladi izbojci se suše na dijelu grane. Ispod kore je tkivo nekrotizirano, smeđecrveno. Izlučuje se obilje smole koja može dospjeti i u zemlju pri toplom vremenu. sl. 3, sl. 4, sl. 5
Ljeti se na listovima javljaju mnogobrojne sitne pjege (sitnije od onih od šupljikavost lista), a te su pjege opkoljene svjetlijim, žućkastim poljem. U marelice i šljive te pjege ispadaju (kao kod šupljikavosti), no na trešnji i višnji pjege ostaju na listu sve do jeseni.
Na plodovima se pjege javljaju rjeđe i nešto su sitnije od onih na listovima. Kod breskve su na plodovima prisutne gumaste pjege udubljene u masu ploda, oivčene jednim pojasom smeđecrvenkaste boje. sl. 6, sl. 7
Biologija: Do zaraze dolazi najviše u jesen i to tako da bakterija iz pjegica na plojci lista prodire kroz još nezatvoreni lisni ožiljak ili pak preko ranica na kori. Iz lisnih ožiljaka raznosi se bakterija žilama pa se tako pjege javljaju i na onim mjestima kore gdje nije došlo do zaraze (endogeno širenje bakterije).
Bakterija se žilama lako prenosi i u kori i u drvu. Zatim od jeseni preko zime (u toplijim periodima) dolazi do nekroze staničja kore, pa se na njoj, kao posljedica, pojave nekrotične pjege. Do daljnje zaraze dolazi u vrijeme pupanja kada se nekroze prošire i povećaju. Ljeti bakterija u napadnutom tkivu odumire, a nekroze zarastu tvorbom ozljednog pluta. U nekim, kasno u jesen zaraženim pupovima, bakterija preživi pa tako opet dolazi do zaraze listova. Na taj način se ciklus obnavlja. Za kišovitog ljeta se javlja na lišću jaka zaraza, a bakteriju šire vjetar i kiša. Bolest se širi koncentrično od prvih zaraženih stabala. sl. 8, sl. 9
-
Slika 1 - Trešnja - početak bolesti na listu
-
Slika 2 - Trešnja - nastavak bolesti na listu
-
Slika 3 - Trešnja - bolesti na cvijetu
-
Slika 4 - Trešnja - sušenje cvijeta
-
Slika 5 - Sušenje stabala
-
Slika 6 - Trešnja - bolesti na grani
-
Slika 7 - Sušenje grana
-
Slika 8 - Bolest na marelici gumoza
-
Slika 9 - Bolest na marelici smolotok
Zaštita:
