Dinjica najstarija hrvatska kruška?

PRASTARA KRUŠKA U GORICAMA

       Dinjica je ovih dana cijepljena na podloge divlje kruške, čime će se sačuvati ta vrijedna i otporna autohtona sorta kojom bi se mogli pozabaviti i stručnjaci, kao i zaljubljenici koji bi je željeli imati u svojim voćnjacima

       Na obiteljskom imanju Andrije Mutnjakovića u selu Gorice kod Nove Gradiške već nekoliko stoljeća obitava prastara kruška, vjerojatno jedna među najstarijima u Hrvatskoj. Ta kruška, koju su još njegovi pradjedovi graničari u Vojnoj krajini zvali dinjica, i ove godine donijela je nekoliko košara lijepih zdravih plodova. Slični su kruški tikvici, a dozrijevaju u vrijeme žetve pšenice.

Puna seljačka kola dinjica

       Andrija se prisjeća da je nekad s tog stabla dinjice napunio velika seljačka kola. Kruška je malo opora okusa, ali je odlična pečena, poput smokve.
- Dinjica daje dobru rakiju! - kaže Andrija, a njegova supruga Katica dodaje kako je kvalitetna za sušenje i za kuhanje. Mutnjakovići su i ove godine osušili plodove dinjice u vanjskoj krušnoj peći, pa će se, kažu, i ove zime sladiti njima.
Iako je bez stručnjaka teško ocijeniti njezinu starost, prema obujmu stabla od 310 centimetara Andrija smatra da je stara između 300 i 400 godina.
Dodaje da će kruška još poživjeti i to bez uporabe umjetnih gnojiva i raznih kemijskih preparata. Za razliku, kako kaže, od modernih voćnih sorti u intenzivnim nasadima kojima je životni vijek često i kraći od dvadeset godina.
Iako je doživjela nekoliko teških ranjavanja, posljednja u Domovinskom ratu kada je u njezinoj neposrednoj blizini palo više topničkih projektila, Andrijina dinjica uvijek je puna života.

Izuzetna autohtona sorta

- U njezinoj krošnji i dupljama gnijezdilo se dvadesetak vrsta ptica: puzvac, vrabac, žuna, djetlić, brljak, dvije vrste sjenica, sova, svraka, grlica i druge. Susjedi su im bili vjeverice, lasice, ponekad je znala “navratiti” i kuna zlatica, pa i zmija. U dupljama stabla često se nastanjuju pčelinja društva! - ističe djed Andrija, spominjući i stršljenove, ose, bumbare, bubamare, razne vrste sitnih i krupnih mrava i drugih životinjica kojima je ona stanište. Veliki je zaljubljenik u stare sorte jabuka i krušaka Ivan Bašić, inače predsjednik novogradiškog ogranka Društva za biološko-dinamičko gospodarstvo “Živa zemlja”, cijepio je dinjicu na podloge divlje kruške kako bi sačuvao, kako ističe, tu vrijednu i otpornu autohtonu sortu kojom bi se mogli pozabaviti i stručnjaci, kao i zaljubljenici koji u svojim voćnjacima žele imati i dinjicu. Jednu sadnicu darovao je i autoru ovog zapisa.

(Vjeko Hudolin - Prvi hrvatski stručno-popularni časopis za ekološku poljoprivredu Moja zemlja, 2001.)