Zašto je trešnja zapostavljeno voće u Brodsko-posavskoj županiji
Za sada uglavnom eksperimentalni nasadi
- Prosječna rodnost trešnje od 6 do 15 godine starosti je oko 16 do 18 tisuća kilograma po hektaru. Ako to pomnožimo sa cijenom od samo 0,5 eura po kilogramu, lako se može izračunati koja je vrijednost te proizvodnje – kaže mr. Mamić.
Trešnja kao rano voće koje na tržnicama postiže relativno visoku cijenu, čini se, nepravedno je zapostavljena u Slavoniji. Iako mnoga obiteljska gospodarstva u Brodsko-posavskoj županiji imaju u svojim voćnjacima, vrtovima i okućnicama po jedno ili više stabala tog sočnog i slatkog voća, za sada nema organizirane proizvodnje, za razliku od višnje za koju vlada sve veće zanimanje.
Tek nekoliko poznatijih voćara eksperimentira s podlogama, sortama trešanja, razmacima sadnje i tehnologijama, pa se uskoro mogu očekivati i veće plantaže. Za trešnju se prije nekoliko godina zainteresirao Branko Branković iz Kruševice koji ima 17 hektara nasada jabuka i višanja.
- Posadio sam eksperimentalno oko 150 trešanja, dvadesetak sorti na različitim podlogama: slabobujnoj giseli, srednjebujnom coltu i na bujnoj divljaci. Isprobavam i jednu novu nizozemsku tehnologiju guste sadnje u površinske humke – kaže Branković koji smatra da trešnja ima perspektivu u tom dijelu Hrvatske.
- Ipak je to voće koje daje prvi novac, jer najranije sorte dozrijevaju već oko 15. svibnja, a dobrim izborom sorti, berba se može produžiti do početka srpnja – ističe Branković, dodajući da do sada ima najbolja iskustva sa trešnjama na srednjebujnoj podlozi colt koje su već u četvrtoj godini dobro rodile.
Uz pet hektara jabuka, krušaka i šljiva Dražen Ružić iz Klokočevika posadio je prije pet godina 178 stabala trešanja na podlozi colt. Nažalost, pedesetak mu se stabala osušilo, i još ne zna pravi uzrok tomu, ali je sa ostalim trešnjama zadovoljan. Ove godine imao je prvu obilniju berbu.
- Trešnju planiram posaditi na još pola jutra, a kasnije i proširiti površine, jer smatram da je kao rana voćka vrlo zanimljiva za tržište. U novom nasadu planiram posaditi i najranije sorte koje na tržištu postižu najvišu cijenu – kaže Dražen, dodajući da će na temelju dosadašnjih iskustava mijenjati i razmake sadnje i uzgojni oblik krošnje.
I savjetnica u slavonsko-brodskom Hrvatskom zavodu za savjetodavnu službu mr. Zdenka Mamić ističe da je trešnja deficitarno voće i u Hrvatskoj i u Svijetu, pa uzgoju te voćke treba posvetiti više pozornosti.
- Prosječna rodnost trešnje od 6 do 15 godine starosti je oko 16 do 18 tisuća kilograma po hektaru. Ako to pomnožimo sa cijenom od samo 0,5 eura po kilogramu, lako se može izračunati koja je vrijednost te proizvodnje - kaže mr. Mamić. Dodaje da već ove godine nekoliko voćara u našoj županiji planira saditi plantaže trešanja, napominjući da je pri tome vrlo važna pomoć stručnjaka od izbora terena, podloga, uzgojnih oblika do tehnologije proizvodnje koja će omogućiti postizanje visokih prinosa i dobre kakvoće plodova.
Vjeko Hudolin