Tamo gdje se loza uzdiže iz kamena

3. VRTOV IZLET - Benkovac 30. rujna 2006.
"Večernji list" - prilog "Vrt" 24.11.2005.
Autor: Lovro Bakony

VRTOV IZLET Posjet Vinariji Benkovac Badela 1862

Tamo gdje se loza uzdiže iz kamena

        Krenusmo na još jedno putovanje! S radošću! Nakon Daruvara i Križevaca, put nas vodi u Benkovac. U Korlat. U vinograd u kojemu se loza uzdiže iz kamena! U vinograd u kojemu mladi nasadi syraha, cabernet sauvignona, merlota, cabernet franca.., na površini većoj od stotinu hektara, mnogo obećavaju.

        S nama su i stari prijatelji badelovci Željko Jelić i Ivana Pandža. S nama su naši čitatelji, oni koji su, prstom sudbine, izabrani. Da smo sve poveli, i tri bi nam autobusa bila premalo. No uvijek se nađe upornih, onih kojima iskustvo govori da će, neposredno pred polazak, netko odustati.

        Nisam izabran, ali ako ima mjesta, ja bih s vama! Ako ne, vratit ću se kući  smireno se Željku Jeliću, Badelovoj "pričalici" zaduženoj za odnose s javnošću, obratio vitalni 87-godišnji Nedo Šuvar. Umirovljeni Zgrepčanin, rodom iz Zagvozda. I, dakako, krenuo je s nama kao najstariji izletnik!

Miris domaće jabuke

        U Karlovcu, do kojega su nas badelovci već ponudili svježim pecivom, u ambalaži "finog pića za gospodu" gorkim benkovačkim pelinom i neizostanvom izvorskom vodom iz netaknute prirode Kalnika, pridružio nam se, s košarom punom jabuka Željko Lovrinčić.  Čitatelj Vrta, skladištar na karlovačkoj tržnici, u Hrašću pokraj Ozlja ima manji voćnjak jabuka, šljiva, krušaka, oraha...

        Želio sam da osjetite miris domaće jabuke  govori nudeći nas i priznajući da je u Benkovac krenuo zbog rosea. I dok se košara s njegovim jabukama polako praznila, pitom od sira nudila je Zagrepčanka Ljerka Pavlović, umirovljena badelovka. Pohvalila se da za manje svačanosti, u svojoj Slavonskoj slastičarskoj radionici, priprema i različite pite, rolade, bazlamaču, štrukle... Ljerkin suprug Velimir otkriva kako iznad Lipika ima 300 stabala oraha i 1500 grmova lijeske, a u Prekopakri 160 stabala kruške viljamovke. Proteklih godina posebno se veseli uzgoju kruške u boci.

        Na odmorištu u Ličkom Lešću na pola smo puta, pa je i stanka za kavu. Ispijamo je u društvu Vladimira Ilijaša, utemeljitelja Moslavačke vinske ceste, člana kutinske udruge vinara i voćara Lujo Miklaužić.

        Tridesetak sam godina radio u turizmu, ali nikada nisam bio u Benkovcu. Jednostavno, zanima me vinograd na Korlatu  objasnio je Ilijaš, zaljubljenik u moslavački škrlet, sauvignon, rajnski rizling... U proizvodnju vina, kaže još od malena, zaljubila se i Ivana Novosel iz Kloštar Ivanića, najmlađa članica udruge vinogradara i vinara Brenta iz Ivanić Grada, zaposlena na farmi 1000 muznih krava u Šašinoj Gredi pokraj Siska. Imamo 1500 trsova miješanih sorata grožđa, a vino, ak neko hoće, stavimo i u butelje  raspoloženo kaže Ivana.

        U dobrome društvu, uz dobre ljude, do Korlata vrijeme je brzo prolazilo. Uskom makadamskom cestom, što prolazi šikarom, između koje se "vadi", nadaleko znani, pločasti benkovački kamen, stigosmo do nepregledna vinograda (1600 metara dugačkog i 750 metara širokog) podignuta prije godinu dana.

        Tu sam prije petnaestak godina bio u vojsci. Tu gdje je danas vinograd, nekada je bio poligon za minobacače  dovikuje Dragutin Kozulić iz Varaždina obnavljajući sjećanja i vojničke uspomene, i sam vinar iz hobija. Nema ga puno i, kaže, z pajdašima ga brzo reši. Nakon okrepe, Mario Zrile, rukovoditelj Vinarije Benkovac, i Željko Pavlović, voditelj vinogradarstva, odgovarali su na brojna pitanja vrtovaca. 

        Velika je hrabrost bila ući u ovaj projekt. Sadnja vinograda, na ovako zahtjevnu i tešku terenu, stajala je 200.000 kuna po hektaru, ali vjerujem da ćemo, kroz prinos grožđa i kvalitetu vina, vratiti uloženo  objasnio je M. Zrile. Zemljište na Korlatu, na kojemu je podignut vinograd, Badel 1862 dobio je u koncesiju na 40 godina.  Tražimo još površina i već smo podnijeli zahtjev da u koncesiju dobijemo novih 250 hektara.

        Trsje im lepo napreduje  komentirala je Verica Ivančić, ravnateljica loborske osmogodišnje škole. Na Korlatu je, s udrugama vinara Klijet iz Lobora i Pajdaš iz Zlatara, bila lani, pa se za Vrtov izlet prijavila želeći vidjeti jednogodišnje promjene. Vinogradarstvo Dalmacije na izlet je privuklo i Danijelu Kuveždić Cindrić, nezaposlenu enologinju iz Zagreba.  Izlet sam prihvatila kao malu edukaciju. Oduševljena sam, i vinogradom i žarom kojim o njemu pričaju ljudi koji su ga sadili.

        Krenuli smo potom i u obilazak Vinarije Benkovac, u kojoj je prerada grožđa bila u punom zamahu. Postupak prerade objasnila nam je enologinja Marina Pavlović, rekavši da se u vinariji u godini proizvede milijun litara vina. Nakon kraćega razgledavanja podruma priređena je vođena degustacija. Kušalo se crno stolno vino, carignane 2004., rose Benkovac  2004., rose mošt i tko je imao hrabrosti! vinski destilat, koji služi kao baza za proizvodnju vinjaka.

Tko je bio izletu "Vino iz kamena" - Benkovac 30.09.2006.?

VRTOV IZLET U Vinariju Benkovac Badela 1862

Tko je bio izletu "Vino iz kamena" - Benkovac 30.09.2006.?

        Za izlet u Vinariju Benkovac Badela 1862 javilo se više od tri autobusa čitatelja, a  pošli smo samo s jednim. Kada i odakle? U subotu 30. rujna 2006. u 7 sati ujutro s parkirališta iza Cibone. A tko?
1.Ljerka i Velimir Pavlović iz Zagreba
2.Dražen Salopek iz Križevaca
3.Biserka Putanec iz Zagreba
4.Branko Baštek iz Karlovca
5.Mateja Putanec iz Zagreba
6.Zvonko Maksimkov iz Siska
7.Vladimir Ilijaš iz Kutine
8.Tatjana Smidt iz Zagreba
9. Nevenko Staničić iz Jaske
10.Senka Beus iz Zagreba
11.Silvija Salajić iz Virovitice
12.Kristina Svržnjak iz Koprivnice
13.Marica Habeković iz Dugog Sela
14.Luka Burović iz Zagreba
15.Vesna Hodić iz Zagreba
16.Ivana Novosel iz Kloštar Ivanića
17.Ivan Obad iz Sv. Ivana Zeline
18.Tatjana Karasi - Moro iz Zagreba
19.Danijela Kuveždić-Cindrić iz Zagreba
21.Ante Zlatar iz Kutine
22.Neda Chiara Pagliarini i Linda Ištek iz Zagreba
23.Blaženka Beriš iz Zagreba
24.Zora Vovk iz Zaprešića
25.Ljubica i Vladimir Ðurinec iz Kutine
26.Dragutin Kozulić iz Varaždina
27.Marijana Benc iz Zatona Velikog
28.Verica Ivančić iz Lobora
29.Goran Beinrauch iz Zagreba
30.Darko Kožinec iz Zaprešića
31.Željko Lovrinić iz Karlovca
32.Dragutin Apfenthaler iz Jakovlja
33.Zrinko Petrinec iz Zagreba

Benkovački, najpoznatiji od hrvatskih rosea

ZDRAVICA U Večernjakovu posebnom prilogu Ljeto za stolom predstavili smo najpoznatije vino Vinarije Benkovac

Benkovački, najpoznatiji od hrvatskih rosea

        Preporuka za ljeto 2006. očekivano je iz primorske Hrvatske: lagano ljetno vino benkovački rose. To kvalitetno ružičasto vino benkovačko-stankovačkog vinogorja dobiva se uglavnom od francuskih sorti, napose grenacha crnog. Svijetlocrveno je smećkasta odsjaja, fina i istančana okusa i sortna mirisa, diskretne arome i bouqueta. To se skladno vino, preporučuju sommelieri, jednostavno ljubi s dalmatinskim pršutom, janjetinom i sličnim laganijim, ne samo dalmatinskim jelima. Odlike grožđa loze koja se nosila s jakim ljetnim suncem i hladnim zimskim vjetrovima, oskudnim, ali plodnim tlom, do izražaja najviše dolaze kad je ohlađeno na 12-14°C.

        Najpoznatiji hrvatski rose ponos je polustoljetne Vinarije Benkovac, a o ambicijama s tim vinom više od ičega govore novi nasadi na Korlatu, kamenu krajoliku koji prispominje Mjesečev. Možda će, nakon prvih berbi, turisti i njega dolaziti razgledati kao što razgledaju grad nazvan po hrvatskim knezovima Benkovićima koji su stolovali u Kaštelu, koji je nakon dolaska Turaka u 16. stoljeću pretvoren u utvrdu, a danas u muzej i tumači bogatu povijest i spomenicima bogate okolice.

        Od zadudžbine kneza Branimira iz 9. st. u Šopotu, ostataka rimskih naseobina Asseria u Podgrađu do crkve Sv. Antuna iz 1743. A poslije će sjesti u dubok hlad podruma obrasla bršljanom i kušati što ta zemlja daje. Pa kušajući razgovarati čime se to benkovački rose razlikuje od drugih.

        Rose, dakako, na francuskome znači ružičast, a vinari rose-ima označavaju ružičasto-crvenkasta, a rjeđe i ružičasto-rubinskocrvena, kako mirna, tako i pjenušava vina. No pjenušava vina mogu biti proizvedena ili isključivo od grožđa crnih kultivara ili od bijelih vina kojima je dodana manja količina crnoga vina.

        Proizvodnja ružičastih vina vinarima je velik izazov. Ružičasta grožđa za ružičasto vino, dakako, nema, ali iako ima više načina postizanja boje, svaki je zahtjevan i traži umijeće i strpljenje. Po jednome, primjerice, valja pažljivim muljanjem i brzim odvajanjem soka dobiti samotok, kojem se dodaje prva frakcija laganog tiještenja. Boja koja potječe iz kožice i mesa ovisi o intenzitetu tiještenja. Po drugome nakon muljanja sok i kožica ostaju zajedno te se provodi maceracija. Neovisno o metodi, nakon nekog se vremena s ružičastim vinima postupa kao s bijelima. Iako to nije poželjno, ružičasto se vino može proizvesti i jednostavnim miješanjem mošta bijelih i crnih sorta ili miješanjem crnih i bijelih vina.

        Kako se nekad radilo sve i svašta, iako još sumnjičavo i s obveznim pitanjima je li rose ni jedno niti drugo ili je najbolje iz oba svijeta, je li ružičasto, prazno i malko preslatko ili suho, lepršavo i osvježujuće, i u svjetskoj se ponudi roseima onima što ih prave od grenacha, cabernet sauvignona, merlota ili syraha spominju raskošni, svjetliji i tamniji, u različitim nijansama ružičasti francuski, španjolski, čak mađarski i australski. Uistinu im se vjeruje tek u novije vrijeme.

Autor Božica Brkan