17.05.2006. - Hrvatska vina u Švedskoj

Manager hr "Večernji list" 17.05.2006.
VINORDIC Domaći vinari u pohodu na skandinavsko tržište

        Trendovi na svjetskom tržištu vina pokazuju da se potrošnja smanjuje u zemljama koje ga proizvode, a vino s više troši u zemljama u kojima se ne proizvodi. Švedska je, naravno, jedna od takvih zemalja, a naša vinska djelatnost, koja napokon ulaže više truda u izvoz kvalitetnih vina, okreće se i toj skandinavskoj zemlji.

        Prvi su put na tamošnjem značajnom vinskom sajmu Vinordic nastupili i hrvatski vinari, a Agrokorova vinarija Mladina, Beljski Podrumi i Laguna Histria te vina podruma Enjingi, Krauthaker, Zdjelarević, Plenković, Toljanić, PZ-a Vrbnik, Katunar, Madirazza, Puhelek-Purek i Maraska uz potporu Hrvatske gospodarske komore i našeg veleposlanstva.

        Direktor Mladine d. d. Drago Ciban vrlo je zadovoljan nastupom i perspektivama koje se ostvaraju na tamošnjem tržištu.Valja znati da je u Švedskoj vrlo jak sustav državnog nadzora prometa alkoholnih pića, gotovo prohibicija, a za kompletan uvoz zadužena je posebna državna tvrtka Bolaget. Samo su 452 prodavaonice alkoholnih pića. Trošarine i porezi vrlo su visoki pa tako primjerice cijena boce graševine sa 2,5 eura (što je nama vrlo polvoljna cijena, kaže Ciban) naraste na pet do šest eura u prodaji. Pa ipak, godišnja potrošnja alkohola raste 15%, a vina i 18%, i u tim se kretanjima otvara otvara velik prostor i za naš izvoz. Cibanu poslovni optimizam umnogome ulijeva i podatak da u Švedskoj živi oko 70.000  Hrvata, koji drže i oko 700 ugostiteljskih lokala, a djeluje i 120 zavičajnih klubova u svim većim mjestima. Agrokor će švedskom tržištu ponuditi graševinu, malvaziju i merlot, i to oko 20 vagona bijelih vina i 5 crnoga, odnosno 250.000 litara. To je vrlo pristojna količina za početak, kaže Ciban, iako su mogućnosti mnogo veće. Njihove se vinarije pripremaju za povećanu sadnju vinograda (u Istri je već posađeno oko 200 hektara) a u projekciji je ukupno 1100 hektara. Mnogi su vinogradi dotrajali, stari i loše održavani pa će biti nužni i njihovo krčenje i nova sadnja. U svakome slučaju, tako ambiciozna vinska poslovna orijentacija zahtijeva i nova tržišta, a prvi korak na švedskom uspješno je učinjena.

Trofeji

        Mladina je na ovogodišnjoj Vinoviti na ZV-u osvojila 2 zlata: za traminac izborne berbe 2004. i arhivsku graševinu 1999. S tim su tramincem osvojili zlato i na ovogodišnjem Gastu u Splitu, a s tramincem izborne berbe 205. šampioni su zagrebačke županije. Cabernet sauvignon 2003. Lagune Histrie dobitnik je zlatne medalje na Vinoviti i titule Studenac za najbolje ocijenjeno hrvatsko crno vino. Laguna je na Vinistri u Poreču dobila dva zlata za maslinova ulja

Vino bez sljedbenika i imitatora

        Mirisna madeira ne pomaže samo boljem radu malih sivih stanica, kako bi rekao Hercule Poirot, to je vino koje pruža poseban doživljaj. Medeira, kažu znalci, predstavlja čudo. To je vino koje nema sljedbenike ni imitatore, a legenda kaže da je otkriveno slučajno. Vinari su obično vino pojačali alkoholom da bi preživjelo duga putovanja preko oceana, a onda su bačve bile izložene visikim temperaturama na dugim putovanjima po tropima. Nakon kušanja takva vina otkriveni su mnogi zanimljivi mirisi i okusi. Danas maseira varira od suhog do vrlo slatkog vina, a najbolje vrste mogu trajati praktički vječno, jer nema oksidacije, a najčešće se prepoznaju okusi karamela, grožđica, oraha , marmelade i, ako će isprazniti novčanik dok se kupuje, jer stoji od 100 do 500 kuna po butelji, grijat će dugo podsjećajući na prelijepi otok utopljen u beskraju Atlantika.

Piše: Vito Andrić