Francuski poučak za vrsnije vino

        U Bordeauxu se oko vina vrti cijeli svijet, a u to su ugrađena stoljeća. Te riječi Velimira Koraka najbolje oslikavaju dojmove što su ih skupili naši vinari za prošlotjedna obilaska Francuske i ponajboljih tamošnjih vinorodnih područja bordoškog i Burgundije. Uočili su da valja poboljšavati kakvoću, mnogo je još postupaka koji se moraju primijeniti kako bi nam vina bila vrsnija, zrelija, dotjeranija, elegantnija, konkurentnija na tržištu, pa, zašto ne i s boljim cijenama.

        Potvrđuje to Franjo Gregorić: važne su to spoznaje za budućnost našeg vina, moramo drukčije raditi u finiširanju, nema svrhe prodavati mlada vina kao što mi radimo. Zdravko Puhelek dodaje da je vino kapital, treba ga dakle obogatiti, oploditi, ne valja žuriti na tržište. I Marijan Žganjer odlučio je da mora unaprijediti tehnologiju usavršavanja vina, primijeniti npr. malolaktičku fermentaciju, kako bi se dobila elegantna, vrhunska vina. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije (koja je pomogla ovo stručno putovanje) slaže se da je posjet području u kojem se proizvodi najbolje (crno) vino na svijetu i upoznavanje s načinom proizvodnje svakom vinaru dragocjeno iskustvo. Ujedno i ohrabrenje jer se vidjelo da se i u običnim selima u kojima žive obični ljudi može dobiti vrhunsko vino s opravdano vrhunskim cijenama.

        A francuski se poučak doima posve jednostavnim: priča počinje već u vinogradu, gdje se ograničava urod već pri sadnji, pa je po hektaru od 8 do čak 15.000 trsova; obvezna je i tzv. zelena berba, branje samo najboljih grozdova, kako bi se po hektaru na kraju dobilo od 3000 litara (Chateau Margaux) do najviše dopuštenih 5500 litara vina. S najboljih dakako položaja grand cru i premier grand cru pa ne treba čuditi što cijena hektaru u takvim vinogradima, ako se uopće može kupiti, prelazi i 500.000 eura.

        Jednako je važan rad u podrumu, maceracija potraje tri tjedna, drvo, tj. barrique obvezno je, a vino u njima odležava bar godinu i pol (često se miješa novi i rabljeni barrique) i još nekoliko mjeseci u bocama prije prodaje. Château Lynch-Bages tek s trsova starih od 25 do 30 godina počinje proizvoditi prvu kategoriju vina, a barrique (600 eura komad) rabi samo dva puta. I, svakako, sorte: najbolje na svijetu cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, malbec i petit verdot, a za bijela, rjeđa, chardonnay i semillon. Posebno šljunčano tlo, klima pod utjecajem Atlantika i bordoških rijeka, tradicija, maksimalno poštovanje zakona i propisa (temeljni su još iz sredine 19. stoljeća) neizbježan su dodatak. Iako u našim kontinentalnim područjima crno vino još nije osobito popularno, nakon Francuske popularnost mu je porasla među vinarima zagrebačke okolice, oni koji već imaju crne sorte širili bi se (Drago Režek: kad bi netko dao nove parcele) a neki, osobito mlađi, sadili bi prvi put. Drago Ciban drži stigli toliko daleko koliko ulažemo (novac, struka, volja). A mnogi su vinari su na sajmu uložili u opremu i slično.

http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1102597560&archive=&start_from=&ucat=&select=novosti