Samo vino zna istinu
Znanost je navodno utvrdila da vino, osobito crno, sadrži tvari koje štite od arterioskleroze i srčanog infarkta. Jedan je francuski znanstvenik iz Lyona još potkraj sedamdesetih pokušao riješiti 'francuski paradoks': Francuzi puno puše, jedu mnogo i masno, a ipak rjeđe obolijevaju od bolesti srca i krvotoka nego ljudi u drugim industrijskim zemljama. Uz to, rjeđe obolijevaju i od raka pluća i crijeva. Znanstvenike je trag odveo do crnog vina, piše "Frankfurter Rundschau". Uskoro su uistinu u soku crnog grožđa otkrili tvar resveratrol koja pripada u polifenole. Djeluje antioksidativno i - barem teoretski - sprječava oksidaciju 'lošeg' kolesterola LDL.Grožđe sadrži i druge biljne tvari kao i ostalo voće i povrće. Zbog toga se tvrdilo da je vino zdravo. Proizvođači su to spretno iskoristili u reklami pa je prodaja crnoga vina dostigla neslućene razmjere. Novine su javljale da ta tvar djeluje i protiv osteoporoze, demencije i Alzheimerove bolesti. Uglavnom su se svi pozivali na neimenovane američke znanstvenike po kojima umjereni vinopije koji dnevno konzumiraju 20 do 30 grama alkohola, imaju niži stopu smrtnosti, čak nižu od apstinenata. No usporedba baš tu šepa, jer nitko nije ispitivao apstinira li netko zato što mu je liječnik zabranio alkohol ili zbog već postojeće bolesti. Naime, oni koji inače uopće ne piju alkohol, žive zdravo, bave se sportom, idu spavati s kokošima i uglavnom žive dulje od prosjeka.
Napokon se i ozbiljna znanost prihvatila teorije o crnom vinu pa je opovrgnula pustolovne zdravstvene teorije. Očito se veći dio antioksidativnog, a time i zaštitnog djelovanja vina može više pripisati samom alkoholu nego sekundarnim biljnim tvarima. Antioksidativna svojstva polifenola ipak su znanstveno dokazana laboratorijskim pokusima. No do danas nema pouzdanog dokaza da makar spomena vrijedna koncentracija dospijeva u krv ili na mjesto oksidacije kolesterola LDL, naime u sloj između stijenka žile (subendotelijalni prostor). Ocjenjivanje kakvoće crnoga vina po sadržaju polifenola stoga je tek varanje potrošača.
Drukčije je s taninom koji dokazano neutralizira slobodne radikale. Početkom ove godine udruga američkih kardiologa izjavila je da nema nikakvih znanstvenih dokaza da uživanje crnog vina nadomješta uobičajene metode zaštite srca, naime snižavanje kolesterola i krvnog tlaka, kontrolu težine, sport i zdravu prehranu. Dugoročna studija dokazala je da vino kao sastavni dio mediteranske prehrane ima pozitivan učinak. Ona inače sadrži puno svježeg voća i povrća bogatog sekundarnim biljnim tvarima te maslinovo ulje s visokim sadržajem nezasićenih masnih kiselina, više ribe s masnim kiselinama omega 3 i naposljetku čašicu vina uz svaki obrok.
I ta empirijska studija govori protiv monokauzalnih pokušaja pojašnjavanja 'francuskog paradoksa' i protiv usredotočenja na pojedine namirnice. To istraživanje uzima u obzir i opušteni način života južnih Europljana. 'Laissez faire' smanjuje stres i zacijelo je jedan od čimbenika koji smanjuje opasnost od srčanih bolesti. Nije potrebno dokazivati da u takav način života spada i čašica vina. No zbog toga ono nije lijek. Držati ga lijekom samo je alibi za jedan od najstarijih užitaka. Vinogradari pak imaju tezu da je vino zdravo i imaju vlastitu statistiku po kojoj ima više starih vinogradara nego starih liječnika.
(Hina)
izvor: http://www.ekologija.net/health/vino_istina.htm