Dragalić

 

Općina Dragalić

        se nalazi na području posebne državne skrbi te kako je bila do akcije Bljesak na liniji razgraničenja na njenom području nalaze se velika ne razminirana površina. Na području Općine razminirano je oko 235 Ha te je preostalo oko 600 Ha sumljivog zemljišta i oko 300 Ha oranica i vinograda zagađenih minama. Stoga molimo zainteresirane pojedince i tvrtke da pomognu razminiravanje Općine Dragalić.

Općina Dragalić

Općina Dragalić
Trg Sv. Ivana Krstitelja 2
35428 Dragalić
žiro račun: 2360000-1856800006 (ZABA)
telefon: ++385 35 376-236
fax:++385 35 376-237
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Načelnik općine: Zvonimir Karlik
Dan općine: 17. siječnja
Sv. Ivan Krstitelj: 29.kolovoza

        Općina Dragalić jedna je od najmlađih općina u Hrvatskoj. Nastala je 1997. godine dijeljenjem općine Gornji Bogićevci na dva dijela i obuhvaća njezin bivši istočni dio - naselja: Dragalić, Donji Bogićevci, Gorice, Mašić, Medari i Poljane. Dragalić se nalazi desetak kilometara zapadno od Nove Gradiške, u plodnom dijelu Posavlja, uz autocestu Zagreb - Lipovac, staru krajišku cestu i magistralnu prugu na kojoj se nalazi i željeznička postaja Dragalić. Iako je općinsko središte sa osnovnom školom, poštom i nekoliko trgovina, Dragalić je danas kao i ostala mjesta općine uglavnom seosko naselje.

        Za vrijeme domovinskog rata Dragalić je, kao i ostala mjesta u općini, bio okupiran, spaljen i razoren, a stanovništvo prognano. Osim obiteljskih objekata, uništeni su i svi kulturni gospodarski, društveni i vjerski objekti. Posljedice rata su prisutne još i danas. Zbog blizine crte bojišnice minirano je oko 12 km2 što čini 20 % ukupne površine današnje Općine! Odmah poslije oslobođenja počela je obnova kuća, uglavnom po tadašnjem vladinom programu obnove. Poslije su se u obnovu uključile i druge ustanove te međunarodne organizacije, u prvom redu JP Hrvatske vode, njemački Arbeiter-Samariter-Bund (ASB) i USAID.

        U naselju je završena izgradnja vodovoda i plinofikacija cijele Općine. U tijeku je razminiravanje dijela poljoprivrednih površina, što bi znatno trebalo poboljšati mogućnost poljoprivredne proizvodnje i uređivanje industrijske zone. Kako se Općina nalazi se u području posebne državne skrbi građani, obrtnici i poduzeća se mogu koristiti  nizom poreznih olakšica i s time Općina želi privući potencijalne investitore.


DRAGALIĆ

        Naselje se nalazi 7 km zapadno od Nove gradiške, 2 km južno od Medara, na odvojku s regionalne ceste. U starijim izvorima Dragalić se spominje u jednom zapisu iz 14. stoljeća (1334.) u kome se navodi postojanje 34 katoličke župe s 20 000 stanovnika, a među njima i ovo naselje, pod vlašću viteškog reda Ivanovaca. Središte posjeda bilo je između Dragalića i Bogićevaca, s uređenim dvorcem, odakle su redovnici Ivanovci upravljali okolnim posjedima Trnavom, Starčom i Ljesnicom. Oni su sagradili i prvu utvrdu i crkvu sv. Ivana Krstitelja u blizini sela, koja je okolnim selima bila i župna crkva. 1878. u selu je sagrađena nova crkva koju je agresor 1991. uništio. Prva škola spominje se 1777. godine, zgrada škole sagrađena je 1906., a 1966. nova škola, koju je srpski agresor 1991. srušio i zapalio. Nova crkva, škola i drugi objekti sagrađeni su nakon Domovinskog rata.

        1760. u Dragaliću je bilo 35 kuća, 70 obitelji i 306 katolika. U tom popisu navode se i imena kućedomaćina: Mijo Kovačić (3 obitelji, 11 članova), Mato Derežanin (5,21), Mijo Babić (3,12), Mato Zukanović (3,10), Matija Petrićević (2,6), Mijo Bradašević (4,14) i drugi. 1769. u selu su bile 33 katoličke kuće, 65 obitelji i 315 katolika.

        Danas je Dragalić središte istoimene općine za naselja: Dragalić, Donji Bogićevci, Gorice, Mašić, Medari i Poljane.

Površina Općine: 59,5 km2
Gustoća naseljenosti: 21 stanovnik/km2

Broj stanovnika u naseljima Općine Dragalić od 1800. do danas

  oko 
  1800
oko 
  1850
oko 
  1900
1931 1953 1991 2001
Dragalić 284 246 412 657 717 655 581
Donji Bogićevci 202 231 280 423 429 327 76
Gorice 31 124 276 392 400 220 166
Mašić 75 217 513 647 576 649 194
Medari 150 198 262 499 496 452 211
Poljane   340 325 478 420 412 54
UKUPNO 742 1.356 2.068 3.096 3.038 2.715 1.282


Ostala naselja Općine Dragalić

DONJI BOGIĆEVCI
Selo se nalazi između autoceste i rijeke Save, 10 km jugozapadno od Nove Gradiške, 3 km od Dragalića. Koncem 16, stoljeća, a i kasnije, Donji i Gornji Bogićevci bili su jedno selo. 1734. Donji Bogićevci (Inferiori Bogichevczij) su imali 29, a 1759. 30 pravoslavnih kuća.

MAŠIĆ
Selo se nalazi 4 km zapadno od Nove Gradiške i 4 km sjeverno od Dragalića. Spominje se u izvorima 1602. godine, a opisano je u komorskom izvješću 1698. kao villa Masichy. U tome opisu navode se i imena stanovnika: Novak Petković, Ninko Marković, Vuk Jovanović, Miho Prakolovac i druga. 1734. selo je imalo 20 pravoslavnih kuća, a 1760. 23 pravoslavne i 8 katoličkih kuća. U popisu se navodi i 16 katoličkih obitelji sa 75 članova, te njihovi kućedomaćini: Ivan Matošević (3, 11), Marko Pušilović (3, 13), Pavao Matošević (2, 12), Petar Samardžić (1, 5), Ivan Rošić (1, 4) i drugi. Pravoslavna crkva sv. Ilije sagrađena je 1858., a školska zgrada 1875. godine.

MEDARI
Selo se nalazi uz regionalnu cestu u smjeru Zagreba, na rječici Trnavi, 6 km zapadno od Nove Gradiške, a 2 km sjeverno od Dragalića. U komorskom opisu sela 1698. među ostalim je zapisano: Ovo mjesto, i u osmansko doba a i sada, nastanjavaju stanovnici-vojnici grčkog obreda. Navode se njihova imena: Srđan Vukasović, Jovo Miloević, Mlađan Damianović, Peter Knezević, Ðuro Ivanović, Simo Sudar, Staniša Bošnjak i drugi. Medari su bili sjedište pravoslavne župe (crkva sv. Preobraženja) 1759. imali su 31, a1779.-27, a1809.-24 pravoslavne kuće sa 150 članova. Školska zgrada je sagrađena 1840. godine. 1837. Medari su s Trnavom imali 431 stanovnika, 391 pravoslavca i 40 katolika.

GORICE
Selo se nalazi na uzvisini između autoceste i rijeke Save, 8 km jugozapadno od Nove Gradiške, a 4 km južno od Dragalića. 1746. Godine spominje se kako se u vinogradima, zvanim Gorice, nalazi kapela sv. Vida. 1760 zaštitnika mjesta koji se slavi 16. lipnja. 1760. na ovom posjedu starogradiškh franjevaca bile su 4 katoličke kuće, 5 obitelji i 18 katolika, te 9 pravoslavnih kuća. Katolički kućedomaćini bili su Ivan Bunievac (1,4), Ivan Pušia,…

POLJANE
Selo se nalazi na rječici Trnavi 5 km jugozapadno od Nove Gradiške, 2 km jugoistočno od Dragalića. Ne spominje se u ranijim povijesnim izvorima. 1734. Poljane su imale 12 pravoslavnih kuća, a u izvješću 1746. navodi se i 12 katoličkih kuća, 14 obitelji i 74 katolika. Nešto kasnije (1758.) spominje se i drvena kapela sv. Fabijana i Sebastijana. 1760. Poljane su imale 19 pravoslavnih i 12 katoličkih kuća, 21 obitelj i 74 katolika. U tome crkvenom izvješću navode se i kućedomaćini katolici: Blaž Katić (2,6), Marko Pavišević (3,8), Mato Marošević (2,4), Mijo Ivanović (2,10), Ivan Krajačić (2,8), Mijo Katićić (1,4), i drugi.

Literatura:

Siguran put do škole za djecu iz Dragalića

Večernji list - Otvoreno 20.06.2008. 17:34
AKCIJA: Vipnet donirao milijun kuna za razminiravanje 150 tisuća kvadratnih metara u
Brodsko-posavskoj županiji

Siguran put do škole za djecu iz Dragalića

        Čak 150 tisuća četvornih metara razminirat će se u Dragaliću u Brodsko-posavskoj županiji zahvaljujući Vipnetovoj donaciji od milijun kuna.

I sportaši se uključili

        Najsretniji zbog ove donacije zasigurno će biti roditelji čija djeca svakodnevno prolaze do Područne škole Gorica putem okruženim minskim poljima. Roditelji svaki dan strahuju.

        Naravno, upozoravaju djecu na oprez, ali to nije dovoljno. Ne znaju kad će koje dijete potrčati za loptom, zaigrati se, a time dovesti u pitanje svoje živote. Vipnet im je ovom donacijom olakšao brige.

        Predsjednik uprave Vipneta Mladen Pejković milijunski je ček uručio ravnatelju Hrvatskog centra za razminiranje Otu Jungwirthu, a tom je prigodom razveselio i djecu u Dragaliću edukativnom predstavom o opasnostima od mina. I sportaši su dali svoj doprinos pa su se uključili u kreativne radionice.

        Naši skijaši Nika Fleiss i Natko Zrnčić Dim rado su se odazvali pozivu.
- Opasnost s kojom su svakodnevno suočeni najmlađi stanovnici Dragalića na putu do škole dirnula nas je i potaknula da ove godine doniramo milijun kuna za razminiranje tog područja. Vipnet se u svom poslovanju zalaže za slobodu komuniciranja i kretanja, a ulaganje u razminiranje dio je naše strategije doprinosa hrvatskom društvu. Posebno smo ponosni što će ovogodišnja donacija omogućiti djeci u Dragaliću sigurno i sretno djetinjstvo - rekao je Mladen Pejković, predsjednik uprave Vipneta.

Najveći donator

        Kao dugogodišnji strateški partner HCR-a, Vipnet je do sada uložio ukupno 6,3 milijuna kuna u razminiranje Hrvatske.
- Vipnetova dosljednost u rješavanju problema mina odličan je primjer suradnje s privatnim sektorom koji pridonosi ostvarenju zajedničkog cilja - sigurnoj Hrvatskoj.

        Veliko mi je zadovoljstvo što i ove godine nastavljamo uspješnu suradnju na razminiranju u Brodsko-posavskoj županiji - rekao je Oto Jungwirth, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje, dodavši kako je Vipnet najveći privatni donator za razminiranje u Hrvatskoj.

        Vipnet je još 2002. godine prepoznao problem mina u Hrvatskoj kao najveću prepreku za normalizaciju života, slobodno kretanje i sigurnost građana te ujednačeni gospodarski razvoj svih dijelova Hrvatske. Stoga je pokrenuo akciju pod sloganom "Kretanje. Komunikacija. Život."
Autor: TEA ROMIĆ

Daruvarsko vinogorje

Piše: Snježana Sabo

Daruvarsko vinogorje

        Uzgoj vinove loze na području grada Daruvara započeo je prije više od 2.200 godina. Poznati štovatelji vinske kapljice bili su i pripadnici Rimskog carstva, a o čemu svjedoči i pronađeni diatretni stakleni pehar za vino. Zahvaljujući kršćanstvu, vinova loza i vino dobivaju prvo kultni, a potom i vjerski karakter. Vinogradarstvo Daruvara svoj procvat i širenje doživljava dolaskom obitelji Janković početkom 18. stoljeća. Vinogradarstvo počinje zauzimati značajnije mjesto u gospodarstvu daruvarskog kraja završetkom 1. svjetskog rata. Kako bi se zaštitili od vinogradarskih veleposjednika 1928.godine u daruvarskom naselju Donji Daruvar javlja se inicijativa za udruživanjem vinogradara. Zanimljiv je i podatak iz te iste 1928.godine koji kaže da se tada vinova loza uzgajala na 976 katastarskih jutara. 700 jutara je bilo zasađeno američkom cijepljenom vinovom lozom, navode izvori, a ostatak pod domaćom i izravno rodećom sortom. U nasadima zasađenim cijepljenom lozom uzgajale su se najviše talijanska i rajnska graševina, plemenka, sauvignon, kadarka, burgundac sivi, traminac i frankovka. Prosječan je prihod po jednom katastarskom jutru iznosio 20 do 25 hektolitara vina.

        1932.godina značajna je jer su tada vinogradari iz Daruvara i Donjeg Daruvara osnovali vinogradarsku zadrugu. Novija povijest vinogradarstva započinje 1983.godine kada sustav Badel Vinoprodukt preuzima preostale vinograde i tada razvoj vinogradarstva doživljava ponovni uzlet.


        Danas Badel 1862 posjeduje 150 hektara vinograda smještena na dva lokaliteta u Donjem Daruvaru i Ðulovcu. Badel 1862 Vinarija Daruvar nasade je smjestila na blagim padinama Papuka i Psunja na nadmorskim visinama 150-230 metara. Današnji podrum vinarije posjeduje moderne strojeve za preradu grožđa, provođenje hladnog vrenja, tako da danas podrum ima ukupni kapacitet cca. 2.000.000 litara.

        Vinarija posjeduje i jednu od najmodernijih linija za punjenje kapaciteta 2000 litara na sat. Upravo ovi tehnološki detalji svrstavaju ovu vinariju u jednu od najmodernijih vinarija u Hrvatskoj.

        Daruvarska vina svoje iznimne osobine mogu zahvaliti, tvrde stručnjaci, mikroklimatskim uvjetima na ograničenim lokalitetima daruvarskog vinogorja.

        Daruvarsku graševinu tako odlikuje blaga i prepoznatljiva aroma, zelenkasto žuta boja te osebujan buke. Poslužuje se uz sva jela od bijelog mesa, te kvalitetnu slatkovodnu ribu. Uz graševinu kvalitetan je i Rizling rajnski, Chardonnay te Sauvignon.

        Vino i vinogradarstvo značajno su obilježje Daruvara čemu svjedoči i tradicionalno svetkovanje, krštenje i ispijanje vina na Dan Svetog Martina - poznato Daruvarsko Martinje. Posebno se štuje i vinogradarski zaštitnik Sveti Vinko, jer vinogradi ožive već u siječnju. Od 1999. godine u Daruvaru se koncem travnja odnosno početkom svibnja organizira izložba vina pod nazivom VINODAR. Njeni su organizatori uz grad, Bjelovarski sajam, Vinarija Daruvar i Vinogradarska zadruga, a suorganizator Gospodarska komora Bjelovar, HZPSS, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te županija bjelovarsko bilogorska. Osim izložbe vina odvija se i nekoliko okruglih stolova s aktualnim temama, te različite i vrlo zanimljive demonstracije opreme.

        Na području daruvarskog vinogorja prostire se i vinska turistička cesta čija je ukupna duljina 11.685 metara. Njena je posebnost što kreće gotovo iz samog središta grada, vodi kroz  daruvarske vinograde te ide dalje prema Petrovom vrhu koji je kraj vinske ceste. Na njemu se nalazi planinarski dom i uređeno skijalište sa vučnicom. Svi oni koji odluče posjetiti ovo vinogorje vina mogu kušati u nekoliko privatnih vinarija koje su smještene na samoj vinskoj cesti.