Iločka berba 2007.

NJEGOVANJE STARIH OBIČAJA

Iločka berba 2007.

        Po četrdeseti put, uz pjesmu, ples, vrhunsko grožđe i vino, obilježen je početak berbe grožđa. Na istoku Hrvatske, tamo gdje dunavska ravnica dodiruje obronke Fruške gore, nalazi se Ilok, grad za koji mještani s ponosom kažu da je dunavsko kraljevstvo vina. Da je tako, svjedoče prošlost i sadašnjost vinogradarske i vinarske proizvodnje.

        Još su antički pisci Strabon i Dion Kasije zabilježili da su na ovom području stari Iliri gajili vinovu lozu. Po dolasku Rimljana, car Probus podiže nove zasade s kvalitetnijim sortama. Osuvremenjivanje proizvodnje započelo je u 17. stoljeću, kada kneževska obitelj Odeschalchi gradi jedinstvene vinske podrume  i sadi još kvalitetnije sorte. Među prvima u Europi počinje puniti i prodavati vina u bocama, koja dospijevaju i na engleski dvor, a služena su na krunidbi kraljice Elizabete.


Suvremeni plantažni zasadi

        Danas Iločani vinogradarstvu i vinarstvu vraćaju nekadašnji sjaj. Zasadi  se ponovo nalaze tamo gdje se od davnina uzgajalo grožđe. To su moderni, plantažni zasadi, koji se prostiru na 1.200-1.300 hektara. Mnogi stari podrumi još uvijek se koriste. Proizvodi se više  vina, a glavni "krivci" za njegovu kvalitetu su povoljni klimatski i zemljišni uvjeti, njegovanje i neprestano unapređivanje tradicije. Vrhunski traminac datira iz 1710 godine. I danas kvalitetom osvaja  medalje,mnoga tržišta i svakog ljubitelja dobre kapljice. Tu su i graševina, chardonnay, bijeli pinot, rajnski rizling, frankovka... Najveći proizvođač vina su "Iločki podrumi" u čijem su vlasništvu  atraktivni stari podrumi smješteni ispod dvorca Odeschalchi. Sve je više i manjih, ali kvalitetnih vinarija udruženih u "Iločku vinsku cestu".

        Od 1962.godine tradicionalno se održava kulturno-zabavna i turistička manifestacija "Iločka berba grožđa". Proizašla je iz starog srijemsko-slavonskog običaja okupljanja mještana u vrijeme kada grožđe počinje dozrijevati. Običaj je bio da se u jesen obilaze vinogradi da bi se sačuvao i  slavio dobar urod.

        Ove godine manifestacija se održala po četrdeseti put od 24. kolovoza do 9. rujna. Okupio se veliki broj izlagača, učesnika i gostiju iz raznih krajeva. Tako su se ispunila očekivanja organizatora - Grada Iloka i pokrovitelja, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Vukovarsko-srijemske županije, USAID-a i ovdašnje turističke zajednice. Generalni sponzor bili su "Iločki podrumi".
 

Sačuvana tradicija

        Slavlje se odvijalo na ulicama i platou tvrđave. Posjetioci su imali priliku da vide izložbu vina, grožđa i rakija ovdašnjih, ali i proizvođača iz drugih krajeva. Sve je pratio bogat kulturno-umjetnički program koji je rijetko koga  ostavio ravnodušnim. Po riječima organizatora cilj ove manifestacije je pored očuvanja tradicije i običaja vezanih za vinogradarstvo i vinarstvo, povezivanje proizvođača, razmjena stručnih znanja i iskustava, promocija vina, domaćih proizvoda Slavonije i Srijema i obogaćivanje turističke ponude.
 
        U prostorijama starog iločkog podruma održan je peti stručni skup vinara Podunavlja i Slavonije. O stanju vinogradarstva i vinarstva govorili su dr. Ljiljana Gašparec-Skočić i dr. Vinko Milat. Ovi stručnjaci podsjetili su na to da Hrvatska ima dugu tradiciju u uzgajanju vinove loze i proizvodnji vina i da se ona uspješno nastavlja. Uz  stalnu edukaciju proizvođača, proizvodnja se osuvremenjuje uvođenjem novih tehnologija. Vodeće sorte su graševina, malvazija istarska i plavac mali. Uzgaja se i rajnski rizling, trbljan, plavina, merlot, frankovka...

        Stručnjaci preporučuju proizvođačima da posebno obraćaju pažnju na kvalitetu, tržišni identitet, autohtonost, posebnost, prepoznatljivost... Istovremeno su  istakli da prednost  treba dati autohtonim vinima, a u  ovom kraju to je iločki traminac.

        Lucijano Jakšić(GTZ) govorio je o poticanju proizvodnje i zapošljavanja u prehrambenom sektoru. "Čaša turizma" bila je tema Ivice Projića (USAID), dok je Siniša Perović (USAID) govorio o razvoju turističkih regija. Na kraju skupa predstavljena je knjiga prof. dr Nikole Miroševića "Razmnožavanje loze i lozno rasadništvo".
Snežana Malinović,
Revija Dobro jutro
Novi Sad

Vinarija Miklaužić, Popovača

Piše: Renato Vilenica

Posjetili smo Vinariju Miklaužić

Vlasnik: g. Marko Miklaužić
Lokacija: Popovača

        Vinarija raspolaže sa 9 ha vlastitih vinograda i 11 ha vinograda u zakupu u Volodersko-Ivanićkom vinogorju. Proizvodnja se temelji na kvalitetnim, prvenstveno suhim vinima;
  • Graševina,
  • Škrlet,
  • Pinot bijeli
  • Chardonnay,
  • Frankovka barrique,
  • Moslavac, polusuhi

        Kapacitet vinarije je 150.000 lit vina. Optimalna proizvodnja kreće se oko 75.000 lit godišnje.

        - Zagovaramo što prirodniji pristup vinogradu i podrumu što se itekako osjeti u našim vinima. I bijela i crna vina izrazito su aromatična i elegantna. Otvoreni smo prema uvođenju novih, modernijih i prirodnijih tehnologija i pripravaka u vinogradarstvu i podrumarstvu, napominje g. Miklaužić uz druženje u  ugodnom ambijentu svojih podruma.

Posjet vinara Sisačko-moslavačke Županije Vinskim cestama Donje Štajerske

Piše: Snježana Sabo

Posjet vinara Sisačko-moslavačke Županije Vinskim cestama Donje Štajerske

        Upravni odjel za poljoprivredu SMŽ-e poveo je 8.studenog 15-tak vinogradara i vinara u posjet južno štajerskoj vinskoj cesti - Weinstrasse. Osim njenog obilaska, sisačko moslavački vinari poslušali su predavanje o konceptu vinskih cesta i vinskog marketinga.

        Kako bi vam približili ove vinske ceste bitno je nešto reći o bližoj povijesti Južne Štajerske. Naime, to je područje prije 20 godina bilo jedno od najnerazvijenijih područja u Austriji. Zemljište je bilo zapušteno, stanovništvo se u velikoj mjeri iseljavalo, a u malobrojnim vinogradima proizvodilo se loše vino.Kako se radi o regiji sa iznimnim prirodnim ljepotama i jedinstvenim krajolikom osmislila se politika razvoja tog kraja, različitim poticajnim mjerama i kreditnim sredstvima zaustavilo se iseljavanje, a kraj je malo po malo počeo oživljavati. Vinski turizam u Donjoj Štajerskoj vezan je i leži uz Vinsku cestu koja se proteže uz samu slovensko austrijsku granicu. Vinska cesta ove regije  duga je oko 12 kilometara, uz nju se veže čak 10 općina, a zajednički su je 1985. gradile dvije države - Jugoslavija i Austrija.

        Razvoj ove regije podrazumijevao je proizvodnju visoko kvalitenih vina, no uz vina ponuđeno je i kulinarsko bogatstvo Južne Štajerske. Obitelji koje su krenule u posao proizvodnje vina, postala su turističko obiteljska gospodarstva. Danas  Južna Štajerska ima oko 1000 ležajeva u turističkoj ponudi, što dovodi do brojke od 150 tisuća noćenja godišnje u toj regiji. Ovdje se turisti prosječno zadržavaju dva do tri dana, a vrhunac sezone je u vrijeme berbe od rujna do listopada.


A sada riječ dvije o njihovoj najpoznatijoj sorti.

        Riječ je o Steirischer Junkeru ili štajerskom junkeru sorti staroj svega 10 godina. U to se vrijeme projekt Junker pokrenuo sa svega 7 vinara i par tisuća boca, danas je u njega uključeno 300 vinara, vino je brandirano i proizvodi se 1,5 milijun boca ovog vina. Riječ je o mladom vinu koje čini 70% rizling i 30% sauvignon, voćnog je bukea, vrlo ugodno, sa max 12% alkohola i 4 g ostatka šećera. Jedinstvenost ovoga vina leži i u posebnoj tehnologiji prerade. Naime, berba ovogodišnjeg  junkera završena je 20 rujna. Do 8.studenog, datuma kada se junker i službeno pušta u promet, on je kao mlado vino već bio flaširan i spreman za konzumaciju, a njega su kušali i sudionici izleta sisačko moslavački vinari.

        Najveća vinarija ove regije je vinarija Polz. U njihove podrume stiže grožđe sa oko 111 ha, proizvode 5-7 stotina tisuća boca vina, 90%  čine bijela vina, te svega 10% crna. Izvoze od 12-15% svoje proizvodnje.
Vinarija je uspjela spojiti tradiciju i moderne trendove, tako da se danas njihov prodajni i prezentacijski prostor nalazi u objektu koji je spoj stakla, drva i kamena. Kako bi se vina Južne Štajerske prodavala na jednom mjestu, vinarija Polz je otvorila prodavaonicu vina Vino faktur, mjesto gdje vino koje želite kupiti možete kušati, te ga kupiti samostalno ili u vrlo zanimljivim poklon paketima u kojima se nalaze i ostali proizvodi tog kraja, poput bučinih sjemenki, meda, marmelada, zimnice, kozmetike od grožđa, čaša, literature....

        Svakako moramo nešto reći i zaštitnoj cijeni vina. Naime, vino se u vinarijama ne može prodavati ispod 4,6 eura, restoranima ispod 3,60 eura, a velikim trgovcima ne manje od 3 eura - 0,75 L.

        Radi jednostavnijeg plasmana svojih proizvoda na tržištu mali su se proizvođači vina udružili, djeluju kroz vinarske udruge - zadruge, taj model udruživanja preporučuju i hrvatskim vinarima.

        Austrijska iskustva uskoro bi se mogla primjeniti i na moslavačke vinske ceste, čemu će pridonijeti i već potpisan sporazum o gospodarskoj suradnji županije SMŽ i J. Štajerske.

S Večernjim u vinograd

Večernji list, Vrt, 10.10.2010., piše: Snježana Črnjević
VRTOV IZLET Čitatelje Večernjaka Badel 1862 poveo je na berbu grožđa u Ðulovac

S Večernjim u vinograd

        Na 120 hektara đulovačkih vinograda zasađeno je 468.000 trsova. Ima tu sauvignona, chardonnaya, rajnskog rizlinga i graševine, a naši su čitatelji pomagali berući graševinu

        Teška je bila ova godina za vinogradare, uvjerili su se u to i čitatelji Vrta koje je protekli vikend Badel 1862 poveo u berbu grožđa u vinograde Vinarije Daruvar. Iako su ih dočekali suncem okupani pitomi đulovački brežuljci, priroda nije bila baš tako blagonaklona prema plodovima iz kojih nastaju u svijetu poznata Badelova vina. Već mjesec dana, rekli su nam domaćini, traju svakodnevni napori da spase što više uroda s 468.000 trsova, koliko ih je zasađeno u vinogradima Ðulovca. A ima tu sauvignona, chardonnaya, rajnskog rizlinga i graševine.

        - Ne sjećamo se kada smo zadnji put imali dan u kojem nas barem jednom kiša nije otjerala iz vinograda - rekla je Suzana Jurišić, direktorica i glavna enologinja Vinarije Daruvar. Kako je već pri dolasku istaknula daje posebne emocije vežu uz čitatelje Večernjeg lista i Vrta, ovo je bio još jedan dokaz posebne veze. A potvrdili su je i naši čitatelji, bez obzira na to jesu li već bili s nama na ovakvim izletima ili im je ovo bio prvi. Složno su zasukali rukave, navukli rukavice i prihvatili se posla. Željeli su barem malo pomoći svojim domaćinima u borbi s nemilosrdnom prirodom. Koja je ove godine zbog dugotrajnih kiša u vrijeme sazrijevanja grožđa smanjila prinose.

        - Gubici će sigurno biti i do 40 posto. Kiša je gotovo neprestano padala i trsovi su povukli višak vlage. Bobe su se napinjale, puknula je kožica i sok se iscijedio po njima. Proces truljenja koji je uslijedio nitko više nije mogao zaustaviti - objašnjavala je enologinja S. Jurišić odgovarajući na brojna pitanja naših čitatelja, koje je zanimalo kako je došlo do ovakvih oštećenja. A slijedile su i upute kako brati i ukloniti trule dijelove grozdova.

        Uz čitatelje koji su prvi put bili u berbi grožđa ili su to posljednji put radili tako davno da su i zaboravili, Ana i Petar Staničić iz Jastrebarskog došli su s iskustvom iz vlastita vinograda u Jastrebarskom. I oni su, kao i svi sa iskustvima, isticali da se ne sjećaju ovakvih posljedica kiša.

        - Mislim da više od 10 godina nije bilo ovakve štete u našim vinogradima - rekao je Saša Lukić, agronom i tata i mama vinograda, kako ga je predstavio Željko Jelić, voditelj ove avanture. I baš svi koji su sudjelovali u njoj složili su se daje bila nezaboravna.

        - Radila sam 30 godina u Badelu, dugo sam u mirovini i tek sad sam uspjela vidjeti kako to sve izgleda - rekla nam je Tereza Jelić, Badelova umirovljenica. Krunoslav Vondruška iz Velike Gorice ovim je izletom obnovio svoja sjećanja na djetinjstvo koje je provodio u daruvarskom kraju. U svoja sjećanja poveo je i suprugu Jelku, iznenadivši je tako za godišnjicu braka, te kćer Anu. Marija Bauer prvi put bila je u berbi, a došla je jer joj je daruvarski rizling najdraže vino, baš kao i Renati i Slobodanu Niketiću iz Sesveta. A kakva vina nastaju u Vinariji Druvar uvjerili su se svi na degustaciji koju su nam pripremili domaćini. Tijekom koje je daruvarska tvrtka Biogal svojim sirevima pridodala savršenstvu braka sira i vina. Naši su čitatelji iz kušaonice svojim kućama ponijeli i suvenire, vino i sir, a cjelodnevni događaji prepričavali su se i na putu kući. Uz veliko hvala domaćinima.

U društvu s peterostruko zlatnim Sauvignonom

Večernji list, Vrt, 20.11.2008., piše: Dražen Kopač
VRTOV IZLET Četrdeset čitatelja na ceremonijalu krštenja mošta u Vinariji Daruvar Badela 1862

U društvu s peterostruko zlatnim Sauvignonom

        Kad bi se trsovi iz Badelova vinograda u Ðulovcu, na brežuljcima Papuka, poredali niz - jedan do drugoga - prvi bi bio u Daruvaru, a posljednji u Beču. Prostire se vinograd u Ðulovcu, s trsovima sauvignona, graševine, chardonnaya i rajnskog rizlinga na stotinjak hektara, za uzgoj grožđa vrhunskih položaja. U njemu je vesela karavana Vrtovih čitatelja, koju je u Vinariju Daruvar protekloga vikenda poveo Badel 1862, spoznala kakvoću "vina s potpisom" ehologinje Suzane Jurišić. Istovjetna priča s proteklih izleta, ni tri autobusa ne bi bila dovoljna, zanimanje čitatelja, i opet, iznimno. Još dojmljivije.

        U negdašnjem dvorcu grofa Jankovića, gdje se prvo zaustavismo, u podrumu ukopanom pedesetak metara ispod zemlje, "zlatna" smo daruvarska vina, tijekom vođene degustacije, sljubili sa sirevima, kravljim i kozjim, Biogala d.o.o. iz Donjeg Daruvara.

- Sir i vino čine savršen brak vodeći nas kroz tajne kusanja najzlatnijega i najnagradivanijega hrvatskog vina, sauvignona Daruvar, berbe 2007., komentirala je Suzana Jurišić. Sauvignon je ove godine dobio veliku zlatnu medalju na najvećem svjetskom sajmu vina, Vinitaly u Veroni, zlatne medalje u Bruxellesu (Concours Mondial de Bruxelles) i Ljubljani (Vino Ljubljana), srebrnu medalju u Parizu (Vinalies Internationales) te brončanu u Londonu (Decanter World Wine Awards).

- Sauvignon se, obično, bere u više rokova, prvom zbog arome, a kasnom zbog punoće okusa. No, u Daruvaru ga beremo u jednom roku, terroir nam to dopušta, to je naša prednost. Pratimo razvoj bobica grožđa, sauvignon je aromatično vino i riskantno je odgađati njegovu berbu. Međutim, mi to možemo, to nam omogućuje sastav tla, ali i aromatičan klon. Možemo odgoditi berbu a da vino ne izgubi aromu. Zbog poneke prosušene bobice dobije mo na njezinoj kompleksnosti, a vino ima odgođen štih berbe - objasnila je Vrtovim izletnicima S. Jurišić. Tajna sauvignona Daruvar, istaknula je, u terroiru, ograničenu prinosu i roku branja.

        U dobrim godinama Vinarija Daruvar proizvodi i predikate (kušali smo graševinu, izbornu berbu grozdova 2003.), no ove godine vrijeme to nije omogućilo.

- Za predikate obično ostavljamo 5-10 hektara najboljega grožđa, ne radimo ih za masovno tržište, već radi promidžbe i prestiža - objasnili su naši domaćini.

- Polovicom rujna dva puta, nekoliko je dana bez prestanka padala kiša. List je još bio zelen, crpio je hranu i povukao višak vlage iz tla. Nastalo je napinjanje, a potom i pucanje bobica. Nastajale su mikro pukotine, a
u njima se nastanjivale gljivice sive plijesni - rekao je Šaša Lukić, tehnolog Vinarije Daruvar.
Pojavila se trulež, pa je grožđe, planirano za predikate, pobrano.

- Bez obzira na to što se vrijeme s proljepšalo, infekcija se počela širiti i stoga smo ove godine preskočili predikate - dodao je Lukić. No nisu ih zaobišli čitatelji, noseći ih kao suvenir s te, najmlađe u nas, s Vrtovima izletom promovirane Daruvarske vinske ceste.


SAVJET Kako proizvesti zlatno vino?

Plodovi višegodišnjeg truda

Uza sauvignon, Vinarija Daruvar ove je godine dobila zlato, na Mudusvini u Neustadtu i za izbornu berbu
prosušenih bobica graševine 2007.

- Vino je s izdvojenih pozložaja u Ðulovcu, s oko 5 hektara, branog lani u prosincu. Već se na moštu uočavala da je riječ o iznimnu predikatu, pa je tome prilagođena i njega u podrumu. To je vino na duge staze - Kaže Suzana Jurišić. Dodala je da su i graševina i sauvignon Daruvar proizvedeni trudom u vinogradu te ciljanim djelovanjem u podrumu.

-Vino nije dijelo samo ljudskog rada, na njegovu kakvoću utječe splet okolnosti, među njima klima i godina, no očito nam se višegodišnji trud isplatio, posebno rad na sauvignonu. Prerano je reći kakav će on biti ove godine, uvijek može biti iznenađenja - kaže Suzana Jurišić, direktorica i glavna enologlnja Vinarije Daruvar.

ŠTO SADA RADE ZLATNI VINOGRADARI l VINARI?

U starome podrumu grofa Jankovića, dakako, čitatelji su nad desetak dana starim a već bistrim vinom željeli otkriti tajne daruvarskih majstora. Ali, kako je rekla Suzana Jurlšlć, valja ga samo neprestano osluškivati, i oni sada pretaču vino, zraće ga te mu, eventualno, dodaju prirodna bistrila. U vinogradu pak, s obzirom da su sve pobrali spašavajući grožđe ne od plemenite nego od plijesni koja ga je ubrzano kvarila zbog viška vlage, više nemaju grožđa te uskoro kane početi orezivati.

ORAHOVAC

Među prvima smo, na putu prema Daruvaru, kušali novi proizvod Badela 1862 - voćni liker orahovac. Proizveden je na tradicionalan naćin, maceracijom usitnjena ploda oraha u aromatičnu destilatu, koji mu daje osebujan gorko slatkast okus. Poslužuje se kao aperitiv ili dižestiv, a može se sljubiti i s tradicionalnim hrvatskim slasticama. Riješili smo i staro pitanje čitatelja Vrta treba ti orahe samo raskoliti ili samljeti. U Bernkovcu ih, u čiju je rakiju pospremljena njihova aroma, melju.


Šteflca i Miroslav Giban iz Jastrebarskog

Od druženja do edukacije


Vinima koja smo kušali, pomno odabranima, čitatelji su bili oduševljeni.
-Sauvignon je zakon! - sažeo je razmišljanja Ztfonko Pintarić iz Koprivnice. Član je Udruge vinogradara, vinara i voćara "Sv. Vid", a u njegovu je vinogradu, kojem se ozbiljnije želi posvetiti, 800 trsova zelenog silvanca, bijelog pinota i graševine.
- Mladi sve više sade, vide u tome svoju perspektivu - rekao je Pintarić, Za Miroslava i Šteficu Giban iz Jastrebarskoga izlet je bio veseo, zabavan, poučan...
- Htjeli smo vidjeti kako to rade u velikoj vinariji. Imamo manji vinograd i svaki nam savjet dobro dođe -
komentirali su supružnici Giban.
- Super, prvi sam put na ovakvu izletu i dao Bog da se ponovi. Cijela je priča, "od druženja do edukacije", odlično osmišljena - rekao je Ivan Ludvig,
Zagrepčanin koji u Nespešu, ponad tamošnje vinarije Badela 1862, obrađuje omanji vinograd, u kojemu su i trsovi 25 godina starog portugisca. Uzgojem loze, 3.500 trsova, bavi se i Mirko Kos iz Kutine. U njegovu se vinogradu zeleni silvanac, graševina, škrlet i frankovka.
- Prije desetak godina pohađao sam tečaj za vinogradara, a jedan od predavača bila je Suzana Jurišić. Kad sam u Vrtu pročitao njezino ime, prijavio sam se za izlet, želio sam vidjeti i kako to ona radi - ispričao i je Kos, koji je nedavno, kapitalnom potporom Ministarstva poljoprivrede, obnovio podrumsku opremu, kupio traktor, kopačicu, malčer...
Zagrepčani Ivan i Lidija Levar, "prvi plesači izleta", nemaju vinograd, ali u voćnjaku pored Tuheljskih Toplica uzgajaju stare sorte jabuka od kojih proizvode, zasad za obitelj i prijatelje, jabučni ocat. Odnedavno i s dodatkom češnjaka.
- Lijek za kolesterol! - kažu Levari, oduševljeni daruvarskim vinima.

Badelova vina i Biogalovi sirevi

        Chardonnay, berba 2007. (11,5 % alkohola), i rajnski rizling, također lanjske berbe (13,4 % alkohola) sljubili smo s polutvrdlm kravljim sirom "melita" (blagim, bez izraženih aroma), vrhunsku polusuhu graševinu, berba 2007. (12,8 % alkohola) s polutvrdim aromatičnim kravlji sirom "vacca" (u zrionici je bio dva mjeseca), šampionski sauvignon Daruvar, berba 2007. (12,8 % alkohola) s polutvrdim kozjim sirom "capra", a izbornu berbu grozdova graševine, berba 2005 (15,4% alkohola) s istim sirom, ali oplemenjenim blagim dimom bukova drva.

        Uz njih, daruvarski "Biogal", čije nam je proizvode predstavila Melita Pokorni, proizvodi i kozji sir u maslinovu te kravlji sir u bučinu ulju.

Kušanje vina kao vinska pajdašija

4. VRTOV IZLET - Križevci 17. listopada 2007.
"Večernji list" - prilog "Vrt" 22.11.2007.
Autor: Lovro Bakony

Autobus čitatelja posjetio je Kuriju Nespeš i snijegom
prekrivene vinograde Badela 1862 u Križevcima

Kušanje vina kao vinska pajdašija

        "Štatuti" su filozofija življenja, prema njima si bumo zapopevali, popili, pošalili se i nazdravili. Poštujući štatute uživali bumo u društvu i jedan drugoga uveseljavali - poručila je Vlasta Kliček

        Kapa na glavi, šal oko vrata. Zahladilo je! Snježne su pahulje prekrile tlo. Zabijelile ga! Osmijeh na promrzlim obrazima, vedrina u duši. Krenusmo! Put Križevaca. Grada "Štatuta", izvorišta "vinskih pajdašija".

        U vinsku kuću u Širokom Brezju - prije koje ćemo se okrijepiti i u zelinskoj Kuriji Nespeš - vodi nas Badel 1862. Riječi dobrodošlice za tridesetak Vrtovih čitatelja upućuje Željko Jelić - glasnogovornik Badela, domaćin našega snježnog izleta. A zanimanje čitatelja i opet je bilo iznad očekivanja, lako bismo popunili i četiri autobusa.

        Veselo se radoznalo društvo brzo upoznalo. Potaknut natpisom o lanjskom izletu u Benkovac, za ovaj se (četvrti u nizu Badelove vinarije) prijavio Miroslav Ciban, zaposlenik zagrebačkoga Zavoda za fotogrametriju, vinar iz hobija.
-  Na Plešivici obrađujem, uz pomoć supruge Štefice, 800 trsova graševine, traminca, muškata i sauvignona. U vinogradu se opustim, a ono što ne popije obitelj darujem prijateljima - kaže Ciban koji je posljednjih godina posadio i četrdesetak stabala jabuke, breskve, marelice, šljive...
- Sin u voćnjaku ima desetak košnica, a nedavno je na županijskome natjecanju za kakvoću meda primio zlatno priznanje - ponosno kaže Ciban otkrivši da voli "fina vina i obilazak 'velikih' podruma".
-  Zanima me podrumarstvo, na svakom izletu doznam nešto novo što poslije primijenim u svome podrumu - dodaje. Podrumarstvo je hobi i prometniku vlakova Ivanu Čičeku iz Ivanca. I u njegovu je vinogradu osamstotinjak  trsova - chardonnaya, sauvignona i miješanih sorata.
Član je Udruge vinogradara "Peharček", a vinograd, iz obiteljske ostavštine, obrađuje tridesetak godina.
- To mi je u srcu! Polazim tečajeve, služim se savjetima enologa, čitam stručnu literaturu, a imam i veliko iskustvo - dok se autobus bliži Nespešu, pripovijeda Čiček.
U Nespešu nas, u Badelovoj boutique vinariji (okruženoj sa pet hektara rajnskoga rizlinga, sauvignona, chardonnava, traminca, zelenog silvanca i sorte incroccio manzone) dočekuje Miljenko Bačan, njezin voditelj.

        Nakon priče o povijesti kurije, u kojoj se ureduje reprezentativan prostor za poslovne susrete, slijedi kušanje (mladih) vina ovogodišnje berbe, - sauvignona i traminca. Grožđe je brano na početku rujna, traminac još "tiho vrije".

        Kraće zadržavanje, pokoje pitanje i ponovno smo u autobusu. S nama je Zlatica Valjak iz Sesveta, bankarska djelatnica u mirovini, kojoj je hobi izradba ruža od krep- papira. Surađuje sa zagrebačkim Etnografskim muzejom, gdje za školarce vodi radionice o izradi toga ukrasnog cvijeća.
- To  moja ljubav, u tome uživam! Cvijeće izrađujem za različite prigode, najčešće vjenčanja. Za jednu ružu, u prosjeku, treba mi pet minuta i dvadesetak centimetara papira -kaže Zlatica dodajući da papriku i rajčicu uzgaja u obiteljskome vrtu isključivo prema Mjesečevu kalendaru.
- Velika je razlika otkako sam se toga počela pridržavati. Povrće, uistinu, bolje rodi - dodaje Zlatica.
Kad završi Agronomski fakultet, iako je na smjeru vrtlarstva, povrće planira uzgajati i Zagrepčanka Jelena Kralj.
- Zanima me proizvodnja u hidroponima, imamo zemljište u Svetoj Heleni (pokraj Svetoga Ivana Zeline) i voljela bih se time baviti - izlazeći iz autobusa u Širokome Brezju (snijeg je na trenutak prestao padati!) ispričala je Jelena.
Njezina je obitelj, otkrila je, imala i vinograd, ali ga je prestala obrađivati.

        Nakon vodene degustacije, tijekom koje smo kušali pet odabranih vina iz dvaju Badelovih podruma - Nespeša i Križevaca - u Hotelu Kalnik pjesmom nas dočekuju "Puntari", direktorica Turističke zajednice Vlasta Kliček i "stoloravnatelj", Dražen Salopek, član križevačkog Poglavarstva.

        Nakon čvaraka i "natrgane" pogače, podučila nas je Vlasta "kak' puno piti, a ostati trijezan". Odmah je, prema regulama "Križevačkih štatuta", imenovala "fiškuše", da nam čaše (ne daj Bože!) ne bi bile prazne, "oberfiškuša", "vunbacitelja" i "kantušministra".
- "Štatuti" su filozofija življenja, prema njima si burno zapopevali, popili, pošalili se i nazdravili.

        Bez zdravica nema prave pajdašije. Poštujući statute uživali bumo u društvu i jedan drugoga uveseljavali - prije nego što su pred nas stavili gusku s mlincima i buncek s kiselim zeljem, objasnila je Vlasta.
- Genijalna je, duhovita, sve radi s mjerom - hvalila je našu "hižnu mamicu" Nives Opačić, umirovljena profesorica Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
-  Volim kušati hranu i piće, upoznati običaje kraja u kojemu boravim-veselo je komentirala prof. Opačić. Oduševljena Metom bila je i Marica Habeković iz Dugog Sela.
- Iz "zemlje sam sv. Martina" i na izlet sam krenula kako bih usporedila naše i Martinje prema "Križevačkim statutima" Svidjelo mi se! Bilo je izvrsno, a posebno me se dojmio način na koji Križevčani čuvaju bogatu tradiciju - rekla je Marica.


Obnova starih i sadnja vinograda

        Tijekom idućeg i u proljeće 2009. Badel 1862 planira na položaju Široko Brezje obnoviti 5,8 hektara vinograda (dio starih već je iskrčen) te podignuti 3,3 hektara novih nasada. Sadit će se graševina, s razmakom od 2,2 metra između redova 0,8 metara između trsova.

        Dosadašnji "gyjotov" dvokraki zamijenit će jednokraki uzgojni oblik, a umjesto podloge Kober 5 BB upotrijebit će se podloge SO-4. Trenutačno Vinarija Križevci, na tri lokaliteta (Široko Brezje, Greberanec i Gornja Rijeka) obrađuje 64 hektara graševine (graševina Križevci) i osam hektara kraljevine (kraljevina Prigorje).
- Ova je godina bila specifična. Imali smo toplu zimu i sušno ljeto, a zahvatila nas je i tuča. No obavili smo dobru zaštitu vinograda i ubrali zdravo grožđe. Godina je, na kraju, bila osjetno bolja od prosjeka - rekao je tehnolog Franjo Babić.


PORTRETI ČITATELJA
Božidar Mikulan, stihoklepec

Vinske coprarije


Z lagva brunda Kraljevina
Boljšega od mene nema vina
Ja sam rodom z našeg kraja              
Prigorje, Zelina mi je domaja

Kaj se špinčiš ti Imbrina
V druge voze larma Graševina           
Meni nisi do kolena
Daj čkomi bedača jena

V celom svetu mene znaju
Svi me pilci rad imaju
Rizlingom me zovu čak
Kaj se špinčiš ti hurmak

Rajnski rizling se to sluša
Nemre mene saka šuša
Carskoga sam roda ja
Najbolši sam to se zna

Na to veli im Traminec
Ja sam ti pak božji sinec
Zmenom mešu v cirkvi služe
Ajngeli se z menom druže

Čujte dobro vinski coprnjaki
Nemre bit preštiman svaki

Kušanje vina u Širokom Brezju

VOÐENA DEGUSTACIJA
        Ivana Pandža, Badelova brandmenadžerica za vino, i Franjo Babić, tehnolog Vinarije Križevci, odabrali su pet vina koje smo kušali u Širokom Brezju. Počeli smo s graševinom Križevci, berba 2006., nakon čega su u čaše potočena dva vina iz Kurije Nespeš - zeleni silvanac i traminac, oba iz berbe 2005. Nastavili smo s graševinom Križevci barrique, berba 2005. (srebrne medalje: Concburs Mondial de Bruxelles 2007. i Decanter World Wine Awards, London 2007.), a završili s kasnom berbom nespeškog sauvignona, berba 2004. (srebrna medalja Vinalies Internationales 2007., Pariz).

        Poučili su nas badelovci što su primarne, sekundarne i tercijarne arome, što je vinski ekstrakt, kako se razvija bouquet vina... Pričali nam o njegovu odležavanju u barriqueu, o raznolikosti hrvatskih vinskih sorata, o njihovim vinima uvrštenim među tisuću najboljih na svijetu...
- Dobra vina nikome nisu konkurencija, a bogatstvo je Hrvatske u tome što se, na relativno maloj površini, od iste sorte grožđa dobije različit tip vina - rekao je Badelov glasnogovornik Željko Jelić.

  1. graševina Križevci, berba 2006.,
  2. zeleni silvanac Nespeš, berbe 2005.,
  3. traminac Nespeš, berbe 2005.,
  4. graševina barrique Križevci, berba 2005. - srebrne medalje: Concburs Mondial de Bruxelles 2007. i Decanter World Wine Awards, London 2007.,
  5. kasna berba sauvignona Nespeš, berba 2004. - srebrna medalja Vinalies Internationales 2007., Pariz.

Tamo gdje se loza uzdiže iz kamena

3. VRTOV IZLET - Benkovac 30. rujna 2006.
"Večernji list" - prilog "Vrt" 24.11.2005.
Autor: Lovro Bakony

VRTOV IZLET Posjet Vinariji Benkovac Badela 1862

Tamo gdje se loza uzdiže iz kamena

        Krenusmo na još jedno putovanje! S radošću! Nakon Daruvara i Križevaca, put nas vodi u Benkovac. U Korlat. U vinograd u kojemu se loza uzdiže iz kamena! U vinograd u kojemu mladi nasadi syraha, cabernet sauvignona, merlota, cabernet franca.., na površini većoj od stotinu hektara, mnogo obećavaju.

        S nama su i stari prijatelji badelovci Željko Jelić i Ivana Pandža. S nama su naši čitatelji, oni koji su, prstom sudbine, izabrani. Da smo sve poveli, i tri bi nam autobusa bila premalo. No uvijek se nađe upornih, onih kojima iskustvo govori da će, neposredno pred polazak, netko odustati.

        Nisam izabran, ali ako ima mjesta, ja bih s vama! Ako ne, vratit ću se kući  smireno se Željku Jeliću, Badelovoj "pričalici" zaduženoj za odnose s javnošću, obratio vitalni 87-godišnji Nedo Šuvar. Umirovljeni Zgrepčanin, rodom iz Zagvozda. I, dakako, krenuo je s nama kao najstariji izletnik!

Miris domaće jabuke

        U Karlovcu, do kojega su nas badelovci već ponudili svježim pecivom, u ambalaži "finog pića za gospodu" gorkim benkovačkim pelinom i neizostanvom izvorskom vodom iz netaknute prirode Kalnika, pridružio nam se, s košarom punom jabuka Željko Lovrinčić.  Čitatelj Vrta, skladištar na karlovačkoj tržnici, u Hrašću pokraj Ozlja ima manji voćnjak jabuka, šljiva, krušaka, oraha...

        Želio sam da osjetite miris domaće jabuke  govori nudeći nas i priznajući da je u Benkovac krenuo zbog rosea. I dok se košara s njegovim jabukama polako praznila, pitom od sira nudila je Zagrepčanka Ljerka Pavlović, umirovljena badelovka. Pohvalila se da za manje svačanosti, u svojoj Slavonskoj slastičarskoj radionici, priprema i različite pite, rolade, bazlamaču, štrukle... Ljerkin suprug Velimir otkriva kako iznad Lipika ima 300 stabala oraha i 1500 grmova lijeske, a u Prekopakri 160 stabala kruške viljamovke. Proteklih godina posebno se veseli uzgoju kruške u boci.

        Na odmorištu u Ličkom Lešću na pola smo puta, pa je i stanka za kavu. Ispijamo je u društvu Vladimira Ilijaša, utemeljitelja Moslavačke vinske ceste, člana kutinske udruge vinara i voćara Lujo Miklaužić.

        Tridesetak sam godina radio u turizmu, ali nikada nisam bio u Benkovcu. Jednostavno, zanima me vinograd na Korlatu  objasnio je Ilijaš, zaljubljenik u moslavački škrlet, sauvignon, rajnski rizling... U proizvodnju vina, kaže još od malena, zaljubila se i Ivana Novosel iz Kloštar Ivanića, najmlađa članica udruge vinogradara i vinara Brenta iz Ivanić Grada, zaposlena na farmi 1000 muznih krava u Šašinoj Gredi pokraj Siska. Imamo 1500 trsova miješanih sorata grožđa, a vino, ak neko hoće, stavimo i u butelje  raspoloženo kaže Ivana.

        U dobrome društvu, uz dobre ljude, do Korlata vrijeme je brzo prolazilo. Uskom makadamskom cestom, što prolazi šikarom, između koje se "vadi", nadaleko znani, pločasti benkovački kamen, stigosmo do nepregledna vinograda (1600 metara dugačkog i 750 metara širokog) podignuta prije godinu dana.

        Tu sam prije petnaestak godina bio u vojsci. Tu gdje je danas vinograd, nekada je bio poligon za minobacače  dovikuje Dragutin Kozulić iz Varaždina obnavljajući sjećanja i vojničke uspomene, i sam vinar iz hobija. Nema ga puno i, kaže, z pajdašima ga brzo reši. Nakon okrepe, Mario Zrile, rukovoditelj Vinarije Benkovac, i Željko Pavlović, voditelj vinogradarstva, odgovarali su na brojna pitanja vrtovaca. 

        Velika je hrabrost bila ući u ovaj projekt. Sadnja vinograda, na ovako zahtjevnu i tešku terenu, stajala je 200.000 kuna po hektaru, ali vjerujem da ćemo, kroz prinos grožđa i kvalitetu vina, vratiti uloženo  objasnio je M. Zrile. Zemljište na Korlatu, na kojemu je podignut vinograd, Badel 1862 dobio je u koncesiju na 40 godina.  Tražimo još površina i već smo podnijeli zahtjev da u koncesiju dobijemo novih 250 hektara.

        Trsje im lepo napreduje  komentirala je Verica Ivančić, ravnateljica loborske osmogodišnje škole. Na Korlatu je, s udrugama vinara Klijet iz Lobora i Pajdaš iz Zlatara, bila lani, pa se za Vrtov izlet prijavila želeći vidjeti jednogodišnje promjene. Vinogradarstvo Dalmacije na izlet je privuklo i Danijelu Kuveždić Cindrić, nezaposlenu enologinju iz Zagreba.  Izlet sam prihvatila kao malu edukaciju. Oduševljena sam, i vinogradom i žarom kojim o njemu pričaju ljudi koji su ga sadili.

        Krenuli smo potom i u obilazak Vinarije Benkovac, u kojoj je prerada grožđa bila u punom zamahu. Postupak prerade objasnila nam je enologinja Marina Pavlović, rekavši da se u vinariji u godini proizvede milijun litara vina. Nakon kraćega razgledavanja podruma priređena je vođena degustacija. Kušalo se crno stolno vino, carignane 2004., rose Benkovac  2004., rose mošt i tko je imao hrabrosti! vinski destilat, koji služi kao baza za proizvodnju vinjaka.

Tko je bio izletu "Vino iz kamena" - Benkovac 30.09.2006.?

VRTOV IZLET U Vinariju Benkovac Badela 1862

Tko je bio izletu "Vino iz kamena" - Benkovac 30.09.2006.?

        Za izlet u Vinariju Benkovac Badela 1862 javilo se više od tri autobusa čitatelja, a  pošli smo samo s jednim. Kada i odakle? U subotu 30. rujna 2006. u 7 sati ujutro s parkirališta iza Cibone. A tko?
1.Ljerka i Velimir Pavlović iz Zagreba
2.Dražen Salopek iz Križevaca
3.Biserka Putanec iz Zagreba
4.Branko Baštek iz Karlovca
5.Mateja Putanec iz Zagreba
6.Zvonko Maksimkov iz Siska
7.Vladimir Ilijaš iz Kutine
8.Tatjana Smidt iz Zagreba
9. Nevenko Staničić iz Jaske
10.Senka Beus iz Zagreba
11.Silvija Salajić iz Virovitice
12.Kristina Svržnjak iz Koprivnice
13.Marica Habeković iz Dugog Sela
14.Luka Burović iz Zagreba
15.Vesna Hodić iz Zagreba
16.Ivana Novosel iz Kloštar Ivanića
17.Ivan Obad iz Sv. Ivana Zeline
18.Tatjana Karasi - Moro iz Zagreba
19.Danijela Kuveždić-Cindrić iz Zagreba
21.Ante Zlatar iz Kutine
22.Neda Chiara Pagliarini i Linda Ištek iz Zagreba
23.Blaženka Beriš iz Zagreba
24.Zora Vovk iz Zaprešića
25.Ljubica i Vladimir Ðurinec iz Kutine
26.Dragutin Kozulić iz Varaždina
27.Marijana Benc iz Zatona Velikog
28.Verica Ivančić iz Lobora
29.Goran Beinrauch iz Zagreba
30.Darko Kožinec iz Zaprešića
31.Željko Lovrinić iz Karlovca
32.Dragutin Apfenthaler iz Jakovlja
33.Zrinko Petrinec iz Zagreba

Benkovački, najpoznatiji od hrvatskih rosea

ZDRAVICA U Večernjakovu posebnom prilogu Ljeto za stolom predstavili smo najpoznatije vino Vinarije Benkovac

Benkovački, najpoznatiji od hrvatskih rosea

        Preporuka za ljeto 2006. očekivano je iz primorske Hrvatske: lagano ljetno vino benkovački rose. To kvalitetno ružičasto vino benkovačko-stankovačkog vinogorja dobiva se uglavnom od francuskih sorti, napose grenacha crnog. Svijetlocrveno je smećkasta odsjaja, fina i istančana okusa i sortna mirisa, diskretne arome i bouqueta. To se skladno vino, preporučuju sommelieri, jednostavno ljubi s dalmatinskim pršutom, janjetinom i sličnim laganijim, ne samo dalmatinskim jelima. Odlike grožđa loze koja se nosila s jakim ljetnim suncem i hladnim zimskim vjetrovima, oskudnim, ali plodnim tlom, do izražaja najviše dolaze kad je ohlađeno na 12-14°C.

        Najpoznatiji hrvatski rose ponos je polustoljetne Vinarije Benkovac, a o ambicijama s tim vinom više od ičega govore novi nasadi na Korlatu, kamenu krajoliku koji prispominje Mjesečev. Možda će, nakon prvih berbi, turisti i njega dolaziti razgledati kao što razgledaju grad nazvan po hrvatskim knezovima Benkovićima koji su stolovali u Kaštelu, koji je nakon dolaska Turaka u 16. stoljeću pretvoren u utvrdu, a danas u muzej i tumači bogatu povijest i spomenicima bogate okolice.

        Od zadudžbine kneza Branimira iz 9. st. u Šopotu, ostataka rimskih naseobina Asseria u Podgrađu do crkve Sv. Antuna iz 1743. A poslije će sjesti u dubok hlad podruma obrasla bršljanom i kušati što ta zemlja daje. Pa kušajući razgovarati čime se to benkovački rose razlikuje od drugih.

        Rose, dakako, na francuskome znači ružičast, a vinari rose-ima označavaju ružičasto-crvenkasta, a rjeđe i ružičasto-rubinskocrvena, kako mirna, tako i pjenušava vina. No pjenušava vina mogu biti proizvedena ili isključivo od grožđa crnih kultivara ili od bijelih vina kojima je dodana manja količina crnoga vina.

        Proizvodnja ružičastih vina vinarima je velik izazov. Ružičasta grožđa za ružičasto vino, dakako, nema, ali iako ima više načina postizanja boje, svaki je zahtjevan i traži umijeće i strpljenje. Po jednome, primjerice, valja pažljivim muljanjem i brzim odvajanjem soka dobiti samotok, kojem se dodaje prva frakcija laganog tiještenja. Boja koja potječe iz kožice i mesa ovisi o intenzitetu tiještenja. Po drugome nakon muljanja sok i kožica ostaju zajedno te se provodi maceracija. Neovisno o metodi, nakon nekog se vremena s ružičastim vinima postupa kao s bijelima. Iako to nije poželjno, ružičasto se vino može proizvesti i jednostavnim miješanjem mošta bijelih i crnih sorta ili miješanjem crnih i bijelih vina.

        Kako se nekad radilo sve i svašta, iako još sumnjičavo i s obveznim pitanjima je li rose ni jedno niti drugo ili je najbolje iz oba svijeta, je li ružičasto, prazno i malko preslatko ili suho, lepršavo i osvježujuće, i u svjetskoj se ponudi roseima onima što ih prave od grenacha, cabernet sauvignona, merlota ili syraha spominju raskošni, svjetliji i tamniji, u različitim nijansama ružičasti francuski, španjolski, čak mađarski i australski. Uistinu im se vjeruje tek u novije vrijeme.

Autor Božica Brkan

"Križevački štatuti" oduševili čitatelje Vrta

Večernji list
Vrt 24.11.2005.
Autor Lovro Bakonji

"Križevački štatuti" oduševili čitatelje Vrta

        Već za polaska dobro raspoloženi, četrdesetak čitatelja Vrta, i "glasnogovornička" ekipa Badela 1862, uputili su se prošle subote u vinorodni potkalnički kraj. U grad osam crkvenih tornjeva i jedne katedrale grkokatoličke. U grad štatuta i spravišča. Križevce. Drugi izlet u nizu, poučan i nadasve zanimljiv (čekalo nas je i krštenje mošta po "Križevačkim štatutima"!) čitateljima je, uz Badel 1862, darovalo i Poglavarstvo Križevaca. A u ekipi domaćina bio je i naš (po štatutima) pajdaš s prvoga izleta u Daruvaru, križevački poglavar Dražen Salopek.

        U kušanje Badelovih vina, u vincilirskoj kući u Širokom Brezju po sunčanu, no prohladnu i vjetrovitu vremenu s unukom Mirelom krenuo je i Zagrepčanin Dragutin Škrabec, zaljubljenik u vinske podrume. Podrijetlom iz Zeline, iz vinogradarske obitelji, u Kašini se pedesetak godina bavi podrumarenjem. Iz hobija. Četiri stotine litara vina (graševine) dovoljno je za njega i njegove prijatelje.

        I dok su neki izletnici preko zimskih vesta nastojali odjenuti netom dobiveni dar Večernjakovu majicu, Samoborka Vesna Cimerman ispričala je da se receptom za kečap, objavljenim u Vrtu prije petnaestak godina, neprestano služi. Sa suprugom, podrijetlom iz "dežele", u Kostanjevici ob Krki, u omanjem vinogradu, uzgaja lozu. Dovoljno za stotinjak litara cvičeka. Večernjak, domeće, čita još iz srednjoškolskih dana, a premda igra sve nagradne igre, izlet u Križevce tek je prva dobivena nagrada.

        Sat vremena vožnje za koje je Željko Jelić, Badelov glasnogovornik (i te kako je glasan!), ispričao sve o Badelu 1862 i darovao izletnike malom bočicom pelinkovca i eto nas u Križevcima. U tamošnjoj Badelovoj vinariji.

        Čim su izišli iz autobusa, večernjakovci su se zaputili u vinograd. Zbog grožđa! Ostavljena za kasnu, domaćini priželjkuju, ledenu bebu. "Tak je slatko. Super! Nije smežurano i puno je soka" komentirao je Matej Budinski iz Jagnić Dola, pokraj Samobora, a Stjepan Kovaček, iz Novog Zagreba, otkinuvši nekoliko grozdova, potiho je priznao da će to ponijeti supruzi. "Pa nek se i ona osladi!". Nekoliko grozdova, kaže unuku, kući je ponijela i Zagrepčanka Rozica Facković. Od Valenta Skokovića, voditelja vinarije Križevačkih vinograda, doznali smo da je za kasnu berbu ostavljeno šest hektara graševine. Ciljano. Još od rezidbe kada je, da bi se dobila kvaliteta, smanjena rodnost trsa.

        "Grožđe se, zasad, dobro drži, sačuvali smo ga od botritisa, no probem su čvorci" kaže Skoković. I oni su, očito, kao i Večernjakovi izletnici, otkrili slatkoću grožđa. A mr. Neda Pagliarini, suradnica Vrta, i Zora Vovk, koja je na izlet povela i pudlicu Kiku, na trsovima su otkrile bukovače. I, dakako, krenule u berbu. "Micelij iz kojeg se razvije gljiva u vinograd, na nozi, donesu ptice" objasnio je Skoković.

        Nakon kratka zadržavanja u vinogradu domaćini su nas poveli u vincilirsku kuću, na kušanje vina - križevačke graševine (redovita berba i graševina odležala u barriqueu) te traminca i chardonnaya (kasna berba i izbor enologa Dubravka Æuka) iz Badelove Kurije Nespeš. Kroz degustaciju, upotpunjenu svježim pecivom te neizostavnom orehnjačom i makovnjačom, vodila nas je Ivana Pandža, Badelova product menadžerica. Potom smo, dobro okrijepljeni, prepušteni znanjem oboružanoj Vlasti Kliček, direktorici križevačke Turističke zajednice.

        Ona nas je odvela u Obreške kleti, "križevačku Ilicu", potkalničko naselje vinogradarskih klijeti, njih šezdesetak, poredanih u niz. U jednoj od njih zatičemo Stjepana Višćaka koji je, kako štatuti nalažu, čitatelje Vrta počastio domaćim vinom. Iz stare drvene bačve. "Nismo plemenitaši, ali imamo plemenito vino" nudio nas je Višćak mješavinom graševine, kraljevine i imbrine. Žutim muškatom izletnike je ponudio i Željko Jandras iz Pojatnog blizu Zaprešića. Redovit je čitatelj Vrta i hobi proizvođač vina. To ga je i navelo da se prijavi za izlet. Jer, kako reče, želio je steći nova iskustva. Umirovljenik Vlado Horvat iz Bjelovara na izlet je ponio nekoliko boca rakije. Za svoj gušt, i dar prijateljima, proizvodi ih čak dvadesetak od breskve, dunje, mušmule, bijeloga duda, kupine, višnje, oraha, meda, drijenka, smokve...

        Sve rakiije, obvezno, odležavaju u drvenoj, bagremovoj bačvi. Iz Obreških kleti Vrtovi čitatelji krenuli su u obilazak grada grkokatoličke katedrale i Crkve sv. Križa, a potom na objed u hotel "Kalnik". Prigorska juha, kuhani buncek, kobasice, kiselo zelje i restani krumpir i slani štrukli, bili su u slast! S čitateljima Vrta objedovao je i Branko Hrg, gradonačelnik Križevaca, po štatutima kućedomaćin. Stoloravnatelj Željko Jelić brinuo se da kupice "navek budu pune", oberfiškuš Dražen Salopek da ih se ima čime napuniti, a kantuš ministri, članovi tamburaškog sastava "Nova nada", da pajdaši, u očekivanju sv. Martina, budu dobro raspoloženi. I bili su!

        Pri kraju izleta i mrak je već pao valjalo je samo još moštu reći zbogom! Krstiti ga u vino. "Vinček naš, kaj si vu peharcu, vlej se v grla naša ..." započeo je ceremonijal krštenja biškup Zoran Homen. Oslobodi nas, spasi nas, pomozi nam... vapio je biskup za obreda krštenja. Na posljetku, uza svesrdnu pomoć miništrantof, među kojima je trijezne glave bio i vozač našega autobusa Srećko Krapec, mošt je izveden na pravi put. A biškup okupljenima poručio da odsad, pa nadalje, krštenika piju uvijek s pameću, trijezno i nikad prekomjerno.

"Križevački štatuti", najznamenitije hrvatske vinsko-pajdaške regule

        Jedno od tumačenja nastanka "Križevačkih štatuta" govori da je povod za to bila zlouporaba hrvatske gostoljubivosti na zabavama. Kako je okolica Križevaca poznata po brojnim vinogradima i klijetima, a sam grad bio od velike vojne važnosti, na mnogim zabavama bili su i strani vojnici koji su u gradu službovali ili njime samo prolazili.

        Izazivali su nerede, pa je varoški sudac, nakon učestalih pritužbi križevačkih purgera, izazivače nereda morao obuzdati donoseći određena pravila. Kako je sve to, prema predaji, započelo u Križevcima, tim regulama dano je i ime "Križevački štatuti". Druga priča, a seže dalje u prošlost, u 14. stoljeće, govori o velikome "spravišću", odnosno pomirbi križevačkih purgera i plemenitih kalničkih šljivara.

        Za trodnevnu (pomirbenu) zabavu u Križevcima morale su se donijeti i određene regule ponašanja. Za njih su se pobrinuli križevački notarijuš, kalnički kaštelan i varoški sudec, i time su udareni temelji ponašanja na mnogim drugim zabavama. Što su ta pravila sve propisivala, na žalost, nije ostalo zapisano. Tek u 18. stoljeću "Križevački štatuti" zapisani su u Mikloušićevu Stoljetnom kalendaru.

        Dva su osnovna pravila kojih se drže "Štatuti". Prvo kazuje da vince razblažuje i razveseljava čovjeka, da iz njega čini društvenjaka i veseljaka, a brige mu umanjuje i uljepšava. Ali odmah drugo kaže da vino, i svako žestoko piće, ako se troši nerazumijevanjem i prekomjernošću ne samo što truje i razara život nego i čini čovjeka nečovjekom i uzrokuje njegovo duševno i tjelesno zlo.

OBREŠKE KLETI

        Na cesti od Gornje Rijeke prema Kalniku između naselja Vukovec i Hižanovec nalazi se jedan od najpoznatijih etnoloških lokaliteta u Hrvatskoj. U potkalničkom je kraju poznat pod imenom - Ilica.

        Riječ je o naselju vinogradarskih klijeti smještenih u niz ispod kojeg se na pitomim obroncima Kalničke gore nalaze vinogradi njihovih vlasnika. Naselje ovih nevelikih klijeti izgrađeno je uglavnom u XIX. stoljeću i prvoj polovici XX. stoljeća, iako neki vlasnici tvrde da su njihove klijeti starije od dvjesto godina. To bi značilo da su podignute još krajem XVIII. stoljeća. Prvih četrdesetak klijeti u nizu su napravljene od drva, uglavnom hrastovine i bukovine, a u izvornom su obliku bile su pokrivene raženom slamom.

        Danas je, nažalost, slamu zamijenio salonit, crijep ili neki drugi suvremeni materijal pa su klijeti izgubile dio svoje izvorne vrijednosti. Na drvene klijeti nadovezuje se niz kamenih sa sličnim dimenzijama i u istoj funkciji kao i drvene. Glavna im je namjena bilo čuvanje vina i svega onoga što je potrebno za njegovu proizvodnju. U svakoj se klijeti tako nalazi po nekoliko lagva (bačvi), neki zapremine i 1000 litara, zatim preša za grožđe, pute (drvene posude u kojima se tek ubrano grožđe prenosilo do klijeti), kace, moštalka (rašljasto pomagalo kojim se gnječilo grožđe u kaci), grebljica (drveno strugalo kojim su se bačve čistile od taloga), itd. Tu se mogu naći i demižoni, boce, mali stol i pokoji tronožac za domaćina i njegove goste.

        Domaćini se u svojim klijetima mogu zateći uglavnom u poslijepodnevnim satima, i to isključivo muškarci. Žene u "Ilicu" dolaze tek u vrijeme većih radova: okopavanja vinograda, rezanja loze ili berbe grožđa. Ipak, ako se zateknete u ovom kraju slobodno pokucajte na otvorena vrata neke klijeti i ljubazni će vas domaćin uvijek pozvati unutra i rado ponuditi svojim domaćim vinom ili rakijom.

Što smo kušali u Križevcima

KUŠAONICA Iz križevačke riznice Badela 1862

Degustacijska lista

        Jedinstven su doživljaj, kakav se omogućuje samo odabranima, Vrtovi čitatelji imali u križevačkoj Vinariji. Kroz kušaonicu čitatelje je provela Ivana Pandža, a kušana su slijedeća vina:

  1. Graševina Križevci 0,75 l kvalitetno suho bijelo vino, berba 2004.; lijepe svijetlozelenkasto žute boje, svježeg i punog okusa, alkohol 11,6 % vol.

  2. Graševina Križevci barrique 0,75 l , berba 2003., kvalitetno suho bijelo vino; zlatno žute boje, posljedica odležavanja u barrique-u. Uobičajeno je da se graševina ne stvalja u barrique osim u posebnim prilikama (godinama) tako je i ova graševina posebna. Grožđe je kasnije brano. Odležavanje u barrique- u dalo je duha i osobnost ovoj graševini. Koliko je ona posebna dokazuju i osvojene tri zlatne medalje u 05. na domaćim i međunarodnim natjecanjima, a i podataka da je dostupna u ograničenim količinama i da je svaka boca numerirana.

  3. Traminac Nespeš 2004. kvalitetno suho bijelo vino iz zelinskog vinogorja, alkohol 13 % vol. Aromatično vino, žuto zelene boje, okusa koji podsijeća na sušeno voće, marelicu, limun. Mekog i sadržajnog okusa. Kratko odležavanje u barrique bačvi upotpunilo je strukturu ovom tramincu.

  4. Chardonnay Nespeš 2004. kvalitetno suho bijelo vino iz zelinskog vinogorja, alkohol 12,7 % vol. Svježe voćne arome koje podsijećaju na jabuku, krušku. Snažne strukture. Kratko odležavanje u barrique-u dalo mu je osobnost.

  5. Chardonnay Nespeš kasna berba 2004. polusuho; prema izboru enologa Badela 1862 Dubravka Æuka, ovo posebno vino izabrano je u Kolekciju 04. Plemenitost ovog predikatnog vina potječe od prezrelog grožđa i prosušenih i plemenitom plijesni "napadnutih" bobica. Slamnatožute boje, punog i dubokog mirisa na voće. Preporuča se uz deserte ili umjesto deserta.

Tko je bio 19.11.2005. u Križevcima

1.Damir Špiček21.Franjo Rak
2.Milan Škiljan22.Bruno Biščan
3.Dragutin Muić23.Nikola Kresonja
4.Ružica Facković24.Ljuba Talan
5.Antun Facković25.Zrinko Petrinec
6.Ljerka Pavlović26.Luka Buković
7.Velimir Pavlović27.Dragutin Škrabec
8.Željko Jandras28.Vesna Cimerman
9.Dragica Salopek29.Ivan Obad
10.Marko Salopek30.Renata Gojković
11.Ana Gabrek31.Biserka Hanžić
12.Neda Pagliarini32.Rudolf Beinnauch
13.Zora Zemljak-Vovk33.Blaženka Beriš
14.Ivica Varović34.Stjepan Kovaček
15.Pavo Pribanić35.Zlata Bartovčak
16.Darko Badovinac36.Ivka Fitoš
17.Mirica Kušić37.Matej Budinski
18.Nela Podhraški38.Ante Ačkar
19.Karmela Geček39.Vinko Čačija
20.Vladimir Horvat40.Marko Havidić

Što smo kušali u Daruvaru

KUŠAONICA Iz daruvarske riznice Badela 1862

Zamamna degustacijska lista

        Jedinstven su doživljaj, kakav se omogućuje samo odabranima, Vrtovi čitatelji imali u podrumu Vinarije Daruvar u dvorcu grofa Jankovića. U središtu Daruvara, podrum je obnovljen 1995. godine.
Zidovi su mu ukopani nekoliko metara u zemlju, temperatura je i ljeti i zimi 10 - 14 °C, pa visokokvalitetna kapljica dozrijeva u idealnim uvjetima. Kroz podrum i kušaonicu čitatelje je provela Suzana Jurišić, rukovoditeljica vinarske proizvodnje u Vinariji Daruvar i poznata enologinja.

        Vođena degustacija vina u reprezentativnoj kušaonici u podrumu dvorca bila je i prilika za pouku o pravilnu držanju čaša za nožicu, ali nadasve za zanimljivo i nadahnuto isticanje svojstava svakog od kušanih vina. Prema preporuci Suzane Jurišić, kušana su ova vina:

  1. Graševina Daruvar, vrhunsko vino berbe 2003.; grožđe za ovo vino brano je mjesec dana ranije, osjeća se prezrelost, vino ima 13,5 posto alkohola, 4-4,5 g neprevrela šećera, vrlo je jakog tijela.

  2. Chardonnay, kvalitetno vino berbe 2003.; posrijedi je suho bijelo vino, sa 1-4 g neprevrela šećera na litru i 13, 3 posto alkohola, svježije je okusom nego graševina.

  3. Chardonnay barrique, berba 2004.; posrijedi je suho vino koje još nije u prodaji.

  4. Rajnski rizling, kvalitetno vino berbe 2003.; to je tipično vino za daruvarsko vinogorje, voćne arome, dok je mlado, miriše na marelicu, ima dosta visoke kiseline (6,5) s obzirom na godinu.

  5. Sauvignon, kvalitetno vino berbe 2004.; posrijedi je vino od aromatične sorte grožđa, ima obilježja godine, 12 posto alkohola, ali lakšeg je tijela nego ono iz 2003.

  6. Graševina, izborna berba 2003.; posrijedi je vino kojem je plemenita plijesan pomogla u koncentraciji šećera; grožđe je na početku studenoga dočekalo vlagu, u vinu je 14,5 posto alkohola i ima 22 g na litru ostatka neprevrela šećera.

Više članaka ...

  1. Dragalić
  2. Općina Dragalić
  3. Siguran put do škole za djecu iz Dragalića
  4. Daruvarsko vinogorje

Potkategorije